Najmanje sedmero turskih ljekara je u toku ove godine pacijentima davalo konsultacije bez dozvola, za koje Ljekarska komora, Ministarstvo i inspekcija kažu da su im potrebne
Ljekar Tolga Aksan davao je savjete pacijentima u Sarajevu u novembru ove godine. Usluge ovog plastičnog hirurga specijalizovanog za ljepotu i zdravlje reklamirala je agencija “Hera Healthcare”. On je s pacijentima razgovarao o estetskoj i plastičnoj hirurgiji, savjetovao ih da li je potrebna neka estetska korekcija, operacija ili drugi zahvat, prema objavama agencije na društvenim mrežama.
Ova agencija za zdravstveni turizam iz Turske posluje u Bosni i Hercegovini od 2022. godine i, prema internet prezentaciji, “pružaju intuitivna, prilagođena rješenja za zdravstvenu njegu”.
Ljekare poput Aksana oni dovedu na nekoliko dana ili sedmica iz Turske u BiH kako bi davali savjete pacijentima. Ali Detektor sada može otkriti da Tolga niti šest drugih ljekara koje je ova agencija dovodila nisu imali potrebne dozvole za rad s pacijentima.
Aksan kaže da je tokom dugogodišnje karijere napravio veliki broj sličnih konsultacija i da je iznenađen da za njih treba dozvola.
“Ako je, kojim slučajem, bilo kakvog propusta u vezi s mojim dolaskom i obavljenim konsultacijama, onda je razlog tome nedovoljna informisanost komore i institucija koje su utvrdile takva pravila”, zaključuje Aksan.
Besplatne konsultacije
Iz agencije “Hera Healthcare” tvrde da za usluge kakve oni pružaju nisu potrebne ljekarske dozvole jer ne daju nikakvu terapiju pacijentima. Oni su u Sarajevu i Zenici organizovali besplatne konsultacije s još najmanje tri ljekara, od februara do početka novembra 2023. godine.
Ova ali i druge agencije koje u BiH osnivaju poznate turske bolnice dovode turske ljekare u zemlje u kojima imaju svoja predstavništva i pružaju besplatne konsultantske usluge pacijentima koji bi željeli dodatno mišljenje o određenom zdravstvenom problemu. Prema podacima koje je prikupio Detektor, oni za ovaj rad nisu tražili dozvole ljekarskih komora.
Iz Ljekarske komore Kantona Sarajevo, pod čijim ingerencijama su svi ljekari koji na bilo koji način pružaju svoje usluge na području ovog kantona, za Detektor kažu kako bi za ovakve usluge svi strani ljekari morali posjedovati odgovarajuće dozvole. Potvrdili su da ljekari agencije Hera Healthcare nisu tražili takve dozvole.
“Ako je, kojim slučajem, bilo kakvog propusta u vezi s mojim dolaskom i obavljenim konsultacijama, onda je razlog tome nedovoljna informisanost komore i institucija koje su utvrdile takva pravila”, zaključuje Aksan.
Besplatne konsultacije
Iz agencije “Hera Healthcare” tvrde da za usluge kakve oni pružaju nisu potrebne ljekarske dozvole jer ne daju nikakvu terapiju pacijentima. Oni su u Sarajevu i Zenici organizovali besplatne konsultacije s još najmanje tri ljekara, od februara do početka novembra 2023. godine.
Ova ali i druge agencije koje u BiH osnivaju poznate turske bolnice dovode turske ljekare u zemlje u kojima imaju svoja predstavništva i pružaju besplatne konsultantske usluge pacijentima koji bi željeli dodatno mišljenje o određenom zdravstvenom problemu. Prema podacima koje je prikupio Detektor, oni za ovaj rad nisu tražili dozvole ljekarskih komora.
Iz Ljekarske komore Kantona Sarajevo, pod čijim ingerencijama su svi ljekari koji na bilo koji način pružaju svoje usluge na području ovog kantona, za Detektor kažu kako bi za ovakve usluge svi strani ljekari morali posjedovati odgovarajuće dozvole. Potvrdili su da ljekari agencije Hera Healthcare nisu tražili takve dozvole.
Prema Zakonu o liječništvu Federacije te pravilniku ove ljekarske komore, svi ljekari koji rade s pacijentima moraju pribaviti odobrenje za boravak u zemlji, radnu dozvolu, te se nakon toga javiti u Komoru, koja će tražiti nostrifikovanu dokumentaciju za licenciranje stranih državljana. Iz Komore tvrde da im se niko iz “Hera Healthcare”, ali ni od gostujućih ljekara nije nikada javio ovim povodom.
Ljekarska licenca i poznavanje službenog jezika
Ista pravila potvrđuju i iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, iz kojeg su pojasnili da ljekari stranci mogu samostalno obavljati liječničku djelatnost u Federaciji u skladu s propisima o upošljavanju, kretanju i boravku stranaca, ali i o zdravstvenoj zaštiti. Za potrebe takve djelatnosti, strani ljekari su dužni ispuniti neke opće uslove, među kojima je i posjedovanje ljekarske licence, te poznavati službeni jezik koji je u upotrebi na teritoriji ovog entiteta. Za ljekare koji ne dolaze iz Evropske unije ili zemalja koje imaju bolonjski sistem obrazovanja, dodatni uslov je i položen stručni ispit.
Oni su pojasnili da je stranim ljekarima, uz ostale dokumente, potrebna i licenca koju izdaje ljekarska komora.
Ovo mišljenje dijeli i doktor Dragan Stevanović, ljekar u penziji i dugogodišnji predsjednik Komore u Kantonu Sarajevo, koji navodi da su svi ljekari, a posebno stranci, dužni pribaviti odgovarajuću licencu za rad s pacijentima.
“Svaki kontakt bilo kojeg ljekara, odakle god da dolazi – iz Federacije, iz Republike Srpske, iz inostranstva, i kontaktira s pacijentom, a u cilju zaštite pacijenta da zaista razgovara sa odgovarajućim stručnjakom koji je kvalificiran za to, zahtijeva licencu nadležne ljekarske komore”, objašnjava Stevanović.
On pojašnjava kako postoje izuzeci kada nije potrebna licenca, kada postoji međudržavni sporazum BiH i neke druge države o naučno-kulturno-tehničkoj saradnji, kada državni organi provjeravaju licence i garantuju da će ljekari koji dolaze izvana imati odgovarajuće stručne kvalifikacije.
Konsultacije s pacijentima – medicinska usluga ili nešto drugo?
Predstavnici “Hera Healthcarea” ne slažu se s mišljenjem Ljekarske komore Kantona Sarajevo i tvrde kako im nikada niko nije saopćio da im za takve vrste ljekarskih konsultacija trebaju bilo kakve dozvole.
Severcan Mehmedi Eralp, osnivačica “Hera Healthcarea”, za Detektor kaže kako je, kao dugogodišnji uposlenik i menadžer odjela za inostrane pacijente velikih turskih zdravstvenih ustanova, imala pozitivne reakcije na konsultacije u drugim zemljama. Dodaje kako takve konsultacije ne mogu biti okarakterisane kao medicinska usluga, jer ljekar isključivo razgovara s pacijentom i eventualno na osnovu izjave pacijenta ili medicinske dokumentacije daje svoje mišljenje, a pritom ne izdaje nikakav izvještaj, terapiju, niti liječenje.
“U našem poslovnom rječniku, to je usluga koju nazivamo ‘hands off’ konsultacije. Do sada nismo nigdje, a veliki je broj posjećenih zemalja, imali bilo kakav problem ili neugodnost zbog dolaska turskih ljekara”, pojašnjava Mehmedi Eralp i dodaje da je lično bila dio internacionalnog programa za pacijente velikog broja bolnica koje imaju svoje ovlaštene predstavnike u BiH.
Dodaje da je do mogućeg propusta došlo zbog toga što nisu bili upućeni u zakone, jer su se “vodili činjenicom da nije riječ o pružanju medicinske usluge”.
“To je, zaista, jedini razlog, i za sve buduće aktivnosti želimo biti upoznati sa zakonom i pravilima koja regulišu ovakve posjete ljekara, a našim primjerom motivirati i ostale zdravstvene grupacije da na teritoriji BiH urade isto”, zaključuje Mehmedi Eralp, uz napomenu da nisu bili upoznati sa činjenicom da su ove aktivnosti nelegalne.
Nemedicinske usluge
Slično pojašnjenje ponudio je i doktor Tolga Aksan, koji je posljednji gostovao u prostorijama “Hera Healthcarea”. On kaže kako je riječ o nemedicinskim uslugama koje je pružio u Sarajevu i da se konsultacija s pacijentima ne može definisati kao medicinska usluga.
“Putovanja doktora kao što je moj put u Bosnu nisu medicinske usluge, već konsultantske usluge koje uključuju samo i isključivo razgovor s pacijentom, koji se u ovom slučaju naziva ‘hands off’ konsultacije”, kaže Aksan.
Dodaje i kako nije lično upoznat da je potrebno da igdje najavi svoj dolazak, te da niko od velikog broja ljekara iz ustanove u kojoj radi nije upoznat da je za ovakvu vrstu angažmana potrebna bilo kakva dozvola, jer se, kako kaže, takve konsultacije ne tretiraju kao medicinska usluga.
Turski medicinski turizam
“Hera Healthcare” nije jedino predstavništvo za promoviranje turskog medicinskog turizma u Sarajevu koje pruža ovakve usluge. Na društvenim mrežama moguće je pronaći niz predstavništava različitih kliničkih centara koji pozivaju pacijente na besplatne konsultacije. Novinari Detektora su predstavnicima “Memorial Zdravstvene grupacije” i “Acibadem Bosne”, na čijim stranicama su oglašavane ovakve besplatne konsultacije, poslali upite o tome da li su pribavljali dozvole za gostujuće ljekare. Niko od njih nije odgovorio na više e-mailova i poziva za komentar.
Jedna od reklama za konsultacije sa stranim ljekarima
Predstavništvo turske zdravstvene grupacije “Medical Park” još jedno je od onih koja su najavljivala besplatne konsultacije s pacijentima, a njihov gost u martu 2022. godine trebao je biti još jedan turski ljekar. Predstavnica “Medical Parka” za BiH Emina Ihtijarević za Detektor kaže kako ove konsultacije nikada nisu održane jer nisu imali dovoljno prijavljenih pacijenata, zbog čega im se nije isplatilo plaćanje odgovarajuće licence.
U pojašnjenju koje je dostavila, navodi i kako oni ne vrše preglede pacijenata u BiH, te kako se konsultacije koje pružaju odnose samo na to da pacijenti dostave medicinsku dokumentaciju, koju zatim prevode i šalju ljekarima u Turskoj. Dodaje i da za predavanja koja organizuju trebaju pribaviti saglasnost nadležne ljekarske komore i ministarstva zdravlja, te da je sve to zajedno potrebno dostaviti Odjelu za strance u BiH.
“Ukoliko bi se vršili pregledi pacijenata i konsultacije u BiH, izuzev svega navedenog, potrebno je ispuniti i dodatne zakonom propisane obaveze, koje su vezane za uvjete rada s pacijentima a odnose se na uvjete prostora, opreme i kadra. Poštujući zakone BiH, mi ne vršimo preglede u našoj državi, a za predavanja uzimamo obavezno saglasnosti navedenih institucija”, odgovorili su iz “Medical Parka”.
Nije zdravstvena ordinacija, nego obrt
Nakon što je Detektor kontaktirao Upravu za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo za pojašnjenje o dozvolama i broju kontrola rada stranih doktora, oni su odlučili napraviti nadzor u “Hera Heathcareu”. Iz Uprave su pojasnili kako u trenutku nadzora nisu zatekli radnike strance koji pružaju zdravstvene usluge ili obavljaju konsultacije, te kako zapravo nije riječ o nikakvoj zdravstvenoj ordinaciji, već o obrtu, odnosno agenciji za promociju i konsalting.
Iz inspekcije pojašnjavaju kako Zakon o liječništvu predviđa da je angažovanje stranih ljekara potrebno pribaviti odgovarajuće dozvole kantonalnog ili entitetskog ministarstva zdravstva, u slučajevima kada su ljekari angažovani kao konsultanti, na provedbi projekta značajnog za oblast zdravstva ili za volonterski rad u humanitarnoj organizaciji, udruženju građana ili fondaciji. Za sve one koji ne postupe po ovim zakonskim odredbama, propisane su kazne do 5.000 maraka za zdravstvene ustanove ili druge pravne subjekte koji nezakonito angažuju stane ljekare, odnosno do 1.800 maraka za odgovornu osobu u takvim pravnim subjektima, pojasnili su iz inspekcije.
Jedna kazna za strane ljekare u KS tokom dvije godine
U protekle dvije godine Uprava je zaprimila četiri prijave zbog usluga koje su strani ljekari pružali u privatnim zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi i udruženju, a samo jedna je bila tačna.
Navode da su tokom nadzora utvrdili da su prijave neosnovane osim u jednom slučaju u privatnoj stomatološkoj ordinaciji, gdje je zatečen liječnik-stranac bez licence za samostalan rad nadležne komore, za što su izdali prekršajni nalog i rješenje o zabrani.
Doktor Stevanović smatra da pribavljanje licence liječničke komore nije komplikovan proces.
“Ako to ne tražite, vi ovdje dolazite jedino da finansijski iskoristite naše građane”, kaže on i dodaje kako bi svi koji organizuju posjete morali znati pravila jer su slična svugdje u svijetu.
“Svi ti dolasci u BiH, a bilo ih je raznoraznih, pod vidom pomoći i saradnje, pa onda uzimanja novaca ili preporuka: ‘Dođite u njemačku, tursku ili francusku kliniku, ovo ovdje ništa ne valja’, jeste izvlačenje novaca od naših osiguranika. Dok sam radio, imam čitav niz ružnih iskustava da se to radilo na takav način”, kaže Stevanović.