Jablanica, Kreševo i Fojnica su postali simboli ekoloških katastrofa koje su kulminirale razornim poplavama. Ove zajednice su doživjele gubitke ne samo materijalne prirode, već i ljudske žrtve. Uzrok ovih katastrofa nije samo uobičajena prirodna nepogoda, već neodgovorne i nelegalne aktivnosti koje već decenijama narušavaju krhki ekosistem ovih regija.
Kamenolomi i nelegalna eksploatacija resursa
Jedan od glavnih uzroka poplava u ovim područjima su nelegalni kamenolomi, mišljenja su mnogi sturčnjaka. U borbi za brzu zaradu, pojedinci i kompanije otvaraju kamenolome na padinama iznad naseljenih mjesta, često bez ikakvih studija o uticaju na okoliš. Erozija tla koja slijedi nakon ovakvih aktivnosti postaje neizbježna, čime se značajno povećava rizik od klizišta i poplava. Nažalost, ove aktivnosti često prolaze nekažnjeno, dok priroda i lokalno stanovništvo plaćaju cijenu.
Sječa šuma – tihi ubica
Šume igraju ključnu ulogu u regulaciji vodnog režima, ali neplanska i nelegalna sječa drveća dodatno je pogoršala situaciju. Na područjima gdje su šume nekad sprječavale prekomjeran tok vode, sada ostaju goli brežuljci i tlo sklono eroziji. Bez prirodne barijere koju pružaju šume, kiše koje bi u normalnim okolnostima bile podnošljive, sada izazivaju masovne poplave i klizišta.
Druge oblike ekološke degradacije
Osim kamenoloma i sječe šuma, važno je spomenuti i neplansko vađenje pijeska i šljunka iz rijeka i riječnih korita. Ove aktivnosti, često nelegalne, narušavaju prirodnu ravnotežu rijeka, smanjuju njihovu sposobnost da apsorbiraju vodu i povećavaju rizik od izlivanja. Vađenje materijala iznad naseljenih mjesta dodatno ugrožava stanovnike, jer svako narušavanje tla povećava rizik od katastrofe.
Ljudske žrtve – bolna realnost
Poplave su odnijele mnogo života. Gubitak članova porodica, uništena imanja i trajna trauma su sada svakodnevica ovih zajednica. Koliko puta ćemo čuti vapaje roditelja koji su izgubili djecu, ili svjedočiti ljudima koji su preko noći izgubili sve? Ove tragedije se ne mogu gledati samo kao posljedica prirode – one su direktan rezultat ljudskog nemara i neodgovornosti.
Kada će odgovorni biti sankcionisani?
Javnost sve češće postavlja pitanje: kada će odgovorni za ove nelegalne aktivnosti biti sankcionisani? Zakon o zaštiti okoliša postoji, ali se očigledno ne primjenjuje dosljedno. Mnoga lokalna poduzeća, ali i pojedinci, profitiraju na račun ekosistema i sigurnosti drugih, često uz prešutnu podršku korumpiranih struktura.
Neophodne su rigoroznije kontrole i sankcije za one koji neplanski i nelegalno eksploatišu resurse. Osim toga, potrebna je obnova oštećenih ekosistema – pošumljavanje područja, regulacija rijeka i sanacija područja pogođenih eksploatacijom resursa. Također, hitno je potrebna edukacija javnosti o važnosti očuvanja prirodnih resursa i održivog razvoja.
Zaključak
Poplave u Jablanici, Kreševu i Fojnici će biti tužan podsjetnik na cijenu koju plaćamo zbog neodgovornog upravljanja prirodnim resursima. Ove katastrofe nisu bile neizbježne – one su direktna posljedica decenijske devastacije prirodnog okoliša. Vrijeme je da se konačno poduzmu odlučne mjere, sankcionišu odgovorni i počne ozbiljna obnova i zaštita okoliša kako bi se spriječile buduće tragedije.