Pramod Mittal, britanski milijarder, koji je optužen zbog organizovanog kriminala u lukavačkom GIKIL-u, pokrenuo je arbitražni spor protiv BiH. Sve se dešava nakon što je protiv Mitala i njegove organizovane kriminalne grupe podignuta optužnica Tužilaštva Tuzlanskog kantona za organizovani krimina i izvlačenje novca iz GIKIL-a. Kakve refleksije arbitražnog spora mogu biti za TK, FBiH i BiH još niko ne zna. Ono što se zna, Mitalova kriminalna grupa počinila je kriminal težak 21 milion KM. Milioni nestali, a nestao i Mital.
Pramod Mital, bivši predsjednik Nadzornog odbora lukavačkog GIKIL-a i njegovi saradnici su uhapšeni u julu 2019. godine zbog organizovanog kriminala i izvlačenja višemilionskog novca iz ove kompanije u inozemstvo.
Pušteni su da se brane sa slobode nakon što je Kantonalni sud u Tuzli prihvatio jamstvo u zamjenu za pritvor. U novembru iste godine Mital i njegovi saradnici su zaprijetili pokretanjem arbitražnog spora protiv BiH ukoliko bude nastavljen krivični postupak. Tada su njihovi pravni zastupnici obavijestili institucije vlasti u BiH da je navodno, u slučaju GIKIL, nastao pravni spor prema sporazumu između BiH i Indije za promociju i zaštitu investicija. Priznali su da im smeta krivični postupak koji se vodi protiv Mitalove organizovane kriminalne grupe.
“Iako se naši klijenti nadaju da će postići mirno rješavanje ovog spora, ukoliko takvog rješavanja ne bude, oni će biti prisiljeni braniti svoja prava i poduzeti odgovarajuće mjere koje mogu uključivati pokretanje tužbe protiv Bosne i Hercegovine bez daljnje najave u arbitraži prema BIT-u. Naši klijenti dalje zahtijevaju da se Bosna i Hercegovina uzdrži od poduzimanja bilo kakvih koraka za pogoršanje ovog spora, uključujući ali ne ograničavajući se na proširenje opsega krivičnog postupka koji je u toku protiv g. Pramoda Mittala, gđe Shristi Mittal i g. Debaisha Gangulyja.”
Krajem decembra 2022. godine Tužilaštvo Tuzlanskog kanton podiglo je optužnicu protiv Pramoda Mitala i njegovih saradnika zbog organizovanog kriminala i sklapanja štetnih ugovora. Mital i njegov GSHL, koji je suvlasnik GIKIL-a, su prekršili osnovni ugovor o osnivanju GIKIL-a, a optužnicom se Mitalu i njegovim saradnicima, između ostalog, na teret stavlja i nezakonito izvlačenje novca.
“Uspio putem faktičkog uticaja kao faktička odgovorna osoba da izdejstvuje sačinjavanje aneksa ugovora kojim je GSHL-u odnosno njemu kao osnivaču valsniku tog pravnog lica omogućeno potpuno upravljanje u GIKIL-u i omogućavanje neuplate 45 miliona maraka kako je bilo ugovoreno osnovnim ugovorom. Protivpravno izvlačenje, uzimanje sredstava iz GIKIL-a po osnovu menadžerskih ugovora kojima je do 2015. godine kada je krenula istraga u ovom predmetu na takav način izvučeno preko 21 milion maraka”, kazao je Ćazim Serhatlić, tužilac Tužilaštva TK-a.
Odmah nakon podizanja optužnice, Pramod Mital i njegovi saradnici obavijestili su institucije BiH da su pokrenuli arbitražni spor protiv BiH zbog slučaja GIKIL. Vijeće Ministara BiH je usvojilo informaciju Pravobranilaštva BiH o tom slučaju i pozvalo vlade Federaciji i Tuzlanskog kantona da se aktivno uključe te da sa državnim Pravobranilaštvom poduzmu potrebne aktivnosti radi zaštite pravnog i finansijskog interesa. U Pravobranilaštvu BiH tvrde da su u ovoj fazi poduzeli sve što je neophodno, ali i naglašavaju da je izuzetno važno da se svi nivoi vlasti ozbiljno shvate ovaj slučaj.
“Ja se nadam da će svi prepoznati interes da se BiH adekvatno postavi u ovom predmetu i da prezenira istinu”, istakao je Mariofil Ljubić, pravobranilac Pravobranilaštva BiH.
A istina je da Pramod Mital i GSHL nemaju nikakve veze sa indijskim investicijama u BiH koje tretira sporazum između BiH i Indije. GSHL, suvlasnik GIKIL-a, je registrovan na britanskom otoku Man, a vlasnik GSHL-a je firma Direct investment limited koja je registrovana na bitanskim djevičanskim otocima. Mital je prijavljen na adresi u Londonu. U maju 2018. godine nadležni sud na otoku Man je pokrenuo likvidacioni postupak u GSHL-u i od tada Mital više nije ovlašten da zastupa GSHL kao direktor. Dakle, godinu dana prije hapšenja u BiH.
“On je čitave 2018. godine i negdje do jula 2019. godine i dalje efektivno upravljao GIKIL-om. Bez obzira na to što nisu postojala zakonska ovlaštenja. Firma GSHL otišla u bankrot zbog dugova. A ne samo zbog dugova prema Stemcoru odnosno Morgate koje je imala po osnovu angažmana u GIKIL-u. Nego i po osnovu nekih drugih obaveza. Mi smo poslije dobili informaciju da je firma GSHL firma prezadužen, da su to iznosi u milijardama”, pojašnjava Faik Muhić, advokat GIKIL-a.
“Svakako mi ćemo iskoristiti priliku, sve ono što bude išlo u prilog BiH da se istakne. Tako da u ovoj fazi ne bi mogao o tome govoriti. To će svakako biti materijal za eventualni odgovor na tužbu, ako dođe tužba”, dodaje Ljubić.
Za sada još nije poznat novčani iznos tužbenog zahtjeva, kao i datum početka eventualnog arbitražnog postupka.
“U ovoj obavijesti tužitelj nije precizirao visinu tužbenog zahtjeva. Mi sad očekujemo konačno konstituiranje arbitražnog tribunala. Onda bi trebali započeti te procesne radnje, dogovor o rokovima, tajmingu pojedinih radnji”, navodi Ljubić.
Kantonalna, ali i opštinska vlast ozbiljno su shvatili ovaj problem, kao i skupštinski zastupnici bez obzira da li su vlast ili opozicija.
“Mi imamo pretpostavku da postoji velika vjerovatnoća da će vrijednost tog spora možda iznositi i godišnji, odnosno i više nego što je godišnji budžet TK. To nam je jedini signal da se uključimo”, istakao je Edin Duraković, ministar privrede TK-a.
“Mislim posljedice neke sistemske greške naspram GIKIL-a mogu koštati kanton i državu enormnih sredstava. Mi smo vidjeli slučajeve, radi se o korporaciji koja već ima takva iskustva, investioru koji je bio ovdje. S druge strane, država BiH se vrlo neozbiljno bavi tim problemom. Ne vidimo mi strateški pristup”, navodi Edin Delić, gradonačelnik Lukavca.
“Oni ni su bili došli s časnim namjerama, na kraju krajeva to se i vidjelo. Kako god se riješio ovaj spor mi smo u debelom minusu. A hoće li institucije FBiH, BiH ovo na pravilan način cijeniti, evo sad u bilo kakvim pregovorima, vidjet ćemo”, kaže Žarko Vujović, predsjednik Skupštine TK-a.
“Mislim da je u ovom trenutku da se i državni, pa onda federalni i kantonalni nivo uključe u rješavanje ove problematike. Ali, prije svega je jako važno da se tužilaštvo ne znam koje je nadležno uključi i uđe u GIKIL da bi smo konačno imali jasnu sliku o čemu se radi”, smatra Dževad Hadžić, predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini TK-a.
Pokretanje arbitražnog spora Pramoda Mitala protiv BiH je pokušaj aboliranja od krivične odgovornosti i suđenja za organizovani kriminal koji se njemu i njegovim saradnicima stavljuju na teret.
“Po mome mišljenju ova aktivnost sa kome je GIKIL upoznat prije dvije godine, da će advokatska firma koja zastupa Pramoda Mitala tražiti neku odšetu kroz arbitražni postupak od BiH po meni služi da zamagli suštinu ovoga pravnog i finansijskog odnosa ovdje. I da olakša, vjerovatno, položaje optuženih Mitala i saradnika u budućem krivičnom postupku”, dodaje Muhić.
“U početku, 2019. godine spominjano da se razgovara s tim da se privremeno zaustave svi ti kazneni postupci. A mi kao pravobraniteljstvo ne možemo uticati na tijela kaznenog progona kako će provoditi istragu, da li će i kako će. To su druga pitanja”, navodi Ljubić.
“Arbitraža sama po sebi pokušaj uticaja na tok samo krivičnog postupka. Međutim, ono što je Tužilaštvo uz optužnicu dostavilo je na hiljade različitih materjalnih dokaza koji potvrđuju navode optužnice. Tako da sama ta arbitraža je pokušaj uticaja na krivični postupak. Sama po sebi na taj način nije moguća”, naglašava Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK-a.
A suđenje još nije počelo, niti je poznato da li će ikada i početi s obzirom da se Pramod Mital i njegovi saradnici koji su u inozemstvu ne pojavlju pred pravosudnim institucijama BiH.
“Mi očekujemo da sud donese odluku po našim zahtjevima i po našem prijedlogu da im se odredi mjera pritvora. I da se ukine mjera jamstva, odnosno da se tri miliona KM realizuju u korist Federacije. Konstantno smo radili i insistirali od suda da provede ove naše prijedloge. Da uvaži naš prijedlog, da uvaži medicinsku dokumenatciju, da su oni u mogućnosti apsolutno da se odazovu na pozive i da ona medicinska dokumenatcija koja je dostavljena ne opravdava njihovo odsustvo”, dodaje Arnautović.
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona vodi istragu o famoznom dugu GIKIL-a prema Stemcoru, odnosno Moorgate koji iznosi preko 300 miliona maraka. Sumnja se da su određene kriminalne aktivnosti prethodile dokumentaciji na osnovu koje je stvoren taj dug.
“Istraga će se nastaviti u tom pravcu jer postoji sumnja da su na odgovarajući način da je ta firma Stemcor koaj je ranije bila ekskluzivni dobavljač uglja i ekskluzivni prodavac koksa GIKIL-a stvarala vještački dug”, dodaje Serhatlić.
Taj dug je kao crni oblak iznad GIKIL-a zbog kojeg mu u svakom momentu prijeti stečaj.
“GIKIL se može oporaviti samo kada riješi slučaj sa Moorgate koji je ostao nama na teretu od prijašnjih uprava koje su bili pod vodstvom Pramoda Mitala”, navodi Dževad Kasumović, direktor GIKIL Lukavac.
Period poslovanja GIKIL-a za vrijeme Mitalove uprave je neuporediv sa današnjim GIKIL-om koji je prestao biti gubitaš i firma koja više nije najveći ekološki problem u ovom dijelu BiH.
“Mogu reći da mi zadnje tri godine radimo i poslujemo pozitivno. Sva ta dugovanja od prije koje smo zatekli po pitanju dugovanaj prema radnicima, prema državi, za PIO-MIO prema poreznim upravama smo u potpunosti izmirili. Ova firma danas posjeduje okolinsku dozvolu koja u proteklom periodu nije ni imala”, naglašava Kasumović.
“Ove tri godine se više uložilo nego 16 godina kada je Mital bio u ovom GIKIL-u. Ja ovo što kažem, stojim iza svojih riječi”, istakao je Nurdin Đuzić, predsjednik Sindikata GIKIL-a.
Nakon isključenja GSHL-a iz upravljanja GIKIL-om, drugi suosnivač GIKIL-a firma KHK u stečaju danas faktički upravlja GIKIL-om.
“U skupštini GIKIL-a trenutno je jedini član KHK u stečaju. Skupština povjerilaca KHK u stečaju sada donosi odluke vezano za KHK u stečaju. I donosi odluke s kojima će se glasati na skupštini GIKIL-a”, navodi Hajrudin Kunalić, stečajni upravnik KHK u stečaju.
“Jedini logični postupak jeste bio da se GSHL isključi iz vlasničke strukture, zato što nije ispunio svoju ugovornu obavezu. Jer je ta mogućnost izričito predviđena Zakonom o privrednim društvima BiH”, pojašnjava Muhić.
Vlada se još nije izjasnila o ponudi kompanije Coast Line Commodities limited koja je registrovana u offshore zoni na Malti koja želi otkupiti 7,5 miliona maraka potraživanja koja su Vladi priznata u stečajnom postupku u KHK, suvlasniku GIKIL-a.
“Kada bude završena analiza, onda će i vlada zauzeti stav što se tiče tog potraživanja. Sve je otvoreno dok ne budemo imali direktno pokazatelje nećemo moći zaista odgovoriti”, dodaje Duraković.
“CLC je otkupio do sada neka potraživanja. Između ostalih je ponudio da otkupi potraživanje koje Vlada ima u KHK i to u kompletnom iznosu. Za kompletno potraživanje, nije jasno zašto to Vlada ne želi”, navodi Muhić.
A već je otkupio i potraživanja Lukavca koja su u KHK u stečaju iznosila oko dva miliona maraka.
“Mi bi smo u stečajnom postupku po nekim procjenama, 3-5 procenata mogli dobiti od toga što potražujemo. Ovako smo namirli 100 posto iznos, bez bilo kakvih uslova”, dodaje Delić.
Coast Line Comodities Ltd je povezan sa preduzećem Open Solutions Limited koje je također registrovano u offshore zoni na Malti, čiji je dioničar Pavao Vujnovac, predsjednik Nadzornog odbora Luke Ploče. On je vlasnik firme Energia Naturalis, koja upravlja sa 20-ak kompanija, među kojima je Prvo plinarsko društvo, koje od 2017. godine posluje sa ruskim Gazpromom. U pismu namjere koje je upućeno Vladi je navedeno da je Coast Line Comodities sa Malte u svojstvu povezanog lica sa firmom koja je većinski vlasnik Luke Ploče koja ima poslovni interes da kontroliše i značajno učestvuje u stečajnom postupku u KHK. Preko KHK u stečaju žele ovladati GIKIL-om.
“Samo veliki strateški partner, moćan strateški partner, sa dobrim finansijskim pretpostavkama može sanirati GIKIL. I niko drugi. Vlada nikako, ničim”, ističe Muhić.
“U tom slučaju bi oni donosili odluke na Skupštini KHK u stečaju, a ja kao stečajni upravnik bi bio obavezan glasati na skupštini GIKIL-a u skladu sa donošenim odlukama na KHK u stečaju”, navodi Kunalić.
Oba osnivača GIKIL-a su otišla u stečaj. Zbog duga prema Moorgate, koji sa zateznim kamatama iznosi više od 500 miliona maraka, i GIKIL-u konstantno prijeti stečaj koji se prolongira jer nikome nije u interesu da se zaustavi proizvodnja u GIKIL i ugasi oko hiljadu radnih mjesta, piše Akta.ba.