Pojam nacionalna manjina odnosi se na grupu koja je brojčano manja od ostalog dijela stanovništva jedne države, koja se ne nalazi u dominantnoj poziciji, čiji članovi, kao državljani te države, posjeduju etničke, religijske ili jezičke posebnosti, koje se razlikuju od ostalog dijela stanovništva i koja pokazuje smisao za solidarnost za održavanje kulture, tradicije, religije i jezika.”
Od strane Bosanskog akademskog društva u Austriji, čekali smo više od dvije decenije da pokrenemo inicijativu o priznavanju naše nacionalne manjine u Austriji. Naime, prvi put ovo pitanje postavio sam 1993. godine austrijskim vlastima, nakon priznanja šeste manjine u Austriji, Roma i Sinti. Tada mi je bilo rečeno da dođemo za 20 do 30 godina, kada se steknu bolji uslovi.
Sada uočavamo da je došlo vrijeme i da većina ljudi i bosanskih organizacija u Austriji podržava ovu inicijativu. Bit će dug i trnovit put, ali preuzeli smo obavezu da ga utabamo.
Poželjna bi bila i podrška državnih institucija države Bosne i Hercegovine, međutim znajući kompleksnost političke situacije u kojoj se nalazi naša matična država, radovat će nas svaka podrška.
Zašto ovaj naš put?
Historijski razlog
Bosanci su jedina grupa iz bivše Monarhije kojoj status manjine još uvijek nije priznat. Bosanci su sa četiri regimente u austrijskoj vojsci bili značajan faktor. Druga bošnjačka regimenta je bila regimenta sa najviše odlikovanja u KuK armiji. Vojno groblje u Lebringu u blizini Graza, u kojem leži 805 Bosanaca svih vjeroispovijesti, svjedoči o tome da su Bosanci već duže od stoljeća krvno vezani za austrijsko tlo.
Kako reče bivši predsjednik Republike Austrije Dr. Adolf Schärf, koji je služio u Drugoj bošnjačkoj regimenti:
“Mi, Austrijanci, imamo dobar razlog da budemo trajno zahvalni sinovima Bosne i Hercegovine.”
Demografski razlog
Broj Bosanaca u Austriji već se bliži broju koji predstavlja ukupan zbir građana svih priznatih manjina u Austriji. Mladi Bosanci predstavljanju (poslije Nijemaca) drugu najbrojniju skupinu stranaca na univerzitetima Austrije.
Privredni razlog
Priznanje statusa manjine pomaže obje države i Austriju i BiH. U Austriji utiče na stabilan razvoj države, Bosni i Hercegovini da opstane kao multikulturna zajednica.
Status manjine štiti privredno i kulturno dijasporu, otvara nova radna mjesta u Austriji te institucionalno jača veze sa maticom.
Priznanje statusa manjine otvara perspektivu mladima kako u zemlji tako i u državi prijema, čuva dijasporu od otuđenja te ih štiti i promoviše i kulturno i socijalno.
Biti priznat kao nacionalna manjina, znači prije svega dobiti potvrdu za vanredan doprinos razvoju historijskog, kulturnog i političkog života zemlje i društva. Austrijanci bosanskog porijekla, žele da se i dalje sigurno osjećaju i da ne budu izloženi bilo kojoj stigmatizaciji.
Razdvojiti sjeme od kukolja znači i distancirati se od svih vrsta radikalizma, da li dolazio od vjerskog ili nacionalnog. Također je poštovanje zakona u zemlji u kojoj živimo pretpostavka zdravog odnosa sa okruženjem.
Bosanci su jedna od najvećih nacionalnih zajednica u Austriji i jedna od najbolje integrisanih zajednica u austrijsko društvo.
Ne smijemo dozvoliti da se ponovi “šaptom pade Bosna” na način da nam se naš kulturni trag, naša kulturna šarolikost, zametne – to nam unuci neće oprostiti.
Za to nam treba zajednica, priznata nacionalna manjina, koja će njegovati naš jezik, kulturu, i koja će se brinuti o očuvanju bosanskog identiteta.