Sve je počelo s bosanskim velikim vezirom Topal Šerif Osman-pašom, koji je zaslužan za osnivanje čak dvije bolnice – prve u BiH – Hastahane na Kovačima za civilne bolesnike i Vojne Hastahane u Magribiji mahali na Marijin-Dvoru.
Prva je imala 40 postelja i besplatno je liječila sve bolesnike, a druga sa 32 postelje liječila je isprva samo osmanske vojnike i njihove starješine.
Bolnica Gazi Husrev-begovog vakufa – prva bolnička ustanova u BiH
Bolnica Gazi Husrev-begovog vakufa, poznata i kao Vakufska bolnica i Hastahana, je bolnica u Sarajevu izgrađena u ulici Halilbašića više Vijećnice sredstvima Gazi Husrev-begovog vakufa.
Muteveliju hadži Asim-bega nagovorio je tadašnji valija Bosne, Topal Osman-paša (1861.-1869.), na osnivanje prve bolnice. Imala je 38 postelja. Godinu kasnije dozidan je dio zgrade za žene, pa je tada bolnica primala i muškarce i žene i imala ukupno 40 postelja, te sobe za osoblje, liječnike, apoteku i sanitarije.
Gazi Husrev-begov vakuf izdržavao je ovu bolnicu sve do 1879. godine. Početkom 1882. godine brigu o Vakufskoj bolnici preuzela je Zemaljska vlada, a Vakuf ipak nije prestajao sa subvencijama (8.000 godišnje) sve do 1894. godine. Od liječničkog osoblja u Vakufskoj bolnici je ordinirao jedan ljekar, jedan apotekar, upravitelj i više poslužitelja. U pomoć su pristizali i ljekari Vojne bolnice koja je podizana nekako u isto vrijeme, ali otvorena dva mjeseca kasnije.
Bolesnici su primani bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost, a liječenje je bilo potpuno besplatno, sve do 1879. godine kada se uvode prve naknade za liječenje, ali samo za one koji mogu platiti. Glavni ljekar je bio dr. Jozef Kečet, a apotekari Jako Sarajlija i Sumbul. U Vakufskoj bolnici obavljena je prva operacija na mozgu u BiH, u to doba modernom neurohirurškom tehnikom, 1891. godine.
Prvu operaciju izveo je dr. Karl Bayer, koji je došao u Sarajevo za vrijeme Austro-Ugarske 1878.
Dr. Kečet i dr. Makanec su 1879. godine inicirali proširenje Vakufske bolnice. Vakuf je za izdržavanje bolnice izdvajao 3.000 forinti godišnje, a za dogradnju je osigurao 2.000 forinti.
Kada Vakufska bolnica više nije mogla primiti sve pacijente Sarajeva i okoline, pokrenuta je inicijativa za izgradnju Zemaljske bolnice, sadašnjeg Kliničkog centra na Koševu, koja je izgrađena i svečano otvorena 9. juna 1894. godine, a Vakufska bolnica time gubi pravo javnosti.
