Reis Kavazović: U svim ovim nesrećama ima i naše odgovornosti

Podijelite ovaj članak:

Reisul-ulema: Bratstvo među vjernicima cilj kojem zajednice moraju biti stalno posvećene

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Sarajevu poručio da su bratstvo i dijalog među vjernicima i mir među vjerama jedna od naših primarnih briga.

„Ono je neraskidivo povezano s našim namjesništvom na zemlji. To je ujedno i molba za sve nas da ovo bude neraskidivi dio svih naših stremljenja, molitvi i angažmana naših zajednica u cjelini“, kazao je reisul-ulema.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i Liga muslimanskog svijeta danas su organizirali Međunarodnu konferenciju pod nazivom „Članovi parlamenata i vjerski lideri za mir i suživot“, kojoj prisustvuje i reisul-ulema Kavazović. U obraćanju prisutnim naglasio da je vrijeme u kojem živimo puno izazova pred svakom od zajednica u svim dijelovima svijeta.

„Svjedočimo koliko se snažno nameću netolerantne i na mržnji zasnovane ideologije, čije osnove su slabe i sumnjive. Nije isključeno da ćemo tome svjedočiti i u budućnosti, na različite načine. Naš odgovor mora biti jedinstven i on mora biti savez svih sinova i kćeri Ademovih koji na sve naše probleme gledaju kao na zajednička iskušenja čovječanstva“, istaknuo je reisul-ulema.

Kazao je da sve što će danas biti izrečeno „ima posebnu težinu i značaj zbog trenutka u kojem svjedočimo nezapamćenoj katastrofi u Gazi i, nama svima ovdje okupljenim, svetoj zemlji“.

„Nespremnost međunarodne zajednice da i pored presuda Međunarodnog suda pravde zaustavi zločine sa elementima genocida nad palestinskim narodom, što će imati negativne reperkusije na narod Izraela, najbolje govori o krizi moralnosti, humanosti, ali i globalnih odnosa kojima svjedočimo. Zato mi dozvolite da na ovom mjestu kažem nekoliko riječi u prilog tome. Ljudi koji u sebi nose darove vjere, koji navještavaju Božiju riječ, koji nastoje ljude ponukati na dobro, a odvratiti ih od zla, moraju davati jasan naputak ka cilju kojemu trebamo ići. Naša platforma s koje nastupamo jeste: vjera u Boga i bratstvo među vjernicima. Bratstvo među vjernicima koje se nalazi u samom temelju naše vjere (Vjernici su braća, Kur'an naglašava) cilj je kojem naše zajednice teže i kojem moraju biti stalno posvećene“, izjavio je reisul-ulema u Sarajevu.

Akcentirao je da je zajednicu vjernika moguće graditi isključivo na temeljima bratstva, koje nije rezultat samo profanih, ljudskih napora.

„Prema našem vjerovanju, ono je dar vjere, njen neodvojivi dio. Vjera u Boga i bratstvo među vjernicima su darovi koji dolaze s najuzvišenijeg mjesta, od Boga, i prihvataju se u dubini duše, srcem. To su užad koja nas neraskidivo povezuju s našim duhovnim izvorima, s našom egzistencijom, kako s onom duhovnom tako i s ovom fizičkom. Svemogući Bog nas je stvorio pojedinačno, ali nas je vjerom povezao u bratstvo, u zajednicu ljudi, muškaraca i žena. Zato želimo živjeti u bratstvu, jer želimo živjeti u ljubavi, u miru kao braća i sestre, u nadi da ćemo svi zaslužiti Božiji blagoslov, Njegovu milost i spasenje. Prema Vjerovjesnikovom hadisu, vjera je sama ljubav, jer, kako on kaže, niko od nas neće istinski vjerovati dok ne bude volio svome bratu, isto ono što voli i sam sebi“, kazao je reisul-ulema Kavazović.

Naglasio je da se iznova nameće pitanje šta bismo trebali činiti kako bi bratstvo među nama ljudima bilo čvrsto i postojano, jer je ono egzistencijalno važno.

„Pitamo se, koji je to put kojim bismo ideju bratstva mogli unijeti u naše duhovno biće, kako bismo ga mogli učiniti dijelom naše žive vjere. Čini mi se da bi naš zadatak trebao biti da se prihvatimo tog posla i da taj cilj u našim zajednicama učinimo jasnijim i vidljivijim. Moramo biti svjesni da izgradnja naših zajednica i njihovo održavanje u životu, nije moguće postići bez uspostave jakih i postojanih veza među vjernicima“, izjavio je reisul-ulema.

S tog stajališta, dodao je, graditi zajednicu znači ujedno graditi i bratstvo među ljudima, a to je proces koji podrazumijeva stalno kretanje, sa svim svojim poteškoćama, uzbrdicama i strminama, preprekama i zastojima.

„Graditi bratstvo među ljudima i živjeti u njemu je slično životu u porodici. To je život koji zahtijeva strpljivo podnošenje, ustrajno njegovanje odnosa u zajednici, stalni napor i posvećenost višem cilju, miru među ljudima. Zajednica je kao i porodica, krhka biljka, u njoj se ne dokidaju protivrječnosti, niti mogući sukobi među braćom i sestrama, kako bi to neki od nas očekivali. Naprotiv, zajednica je često izvor novih nesporazuma, stoga je neophodna naša stalna prisutnost i svijest o kakvoj je biljci riječ. Ne upućuje li nas na to i dragi Bog u Kur'anu stalnim ponavljanjem: Popravite svoje međusobne odnose“, poručio je, između ostalog, reisul-ulema.

Ako hoćemo da postanemo u potpunosti svjesni poteškoća koje su pred nama, onda se moramo zapitati da li postoji nešto što nas ljude više ujedinjuje od iskustva naših podjela, smatra reisul-ulema.

„Nisu li svi vjerovjesnici upozoravali zajednice na tu opasnost, koja je realna? U isto vrijeme, ljudi vjere moraju biti ti koji će različita gledanja miriti i pretvarati ih u milost, u nastojanju da ih se nadiđe putem svijesti o višoj vrijednosti u zajednici, o bratstvu, koje svoje ishodište i svoj imperativ ima u Božijoj riječi: Vjernici su braća. Bratstvo među ljudima, na čijim temeljima opstoji ljudski rod, postiže se u hodu. To se događa onda kada se kao braća i sestre susrećemo, kada obavljamo zajedničke molitve, kada se solidarišemo jedni s drugima u nevoljama, kada posjećujemo jedni druge, kada zajedno podižemo i održavamo Božije hramove, kada brinemo o članovima naših zajednica, o našoj domovini u kojoj živimo, o našim poslovima, o sigurnosti naroda. Ovo su samo neke stanice na tom našem putu, kojima jačamo naše bratstvo i veze među nama“, istaknuo je on.

Kao ljudi vjere moramo biti svjesni da postoje različita doktrinarna i politička gledanja među nama, poručio je reisul-ulema.

„Njih je moguće harmonizirati samo dijalogom, kroz vrijeme. Međusobni dijalog u našim zajednicama će produbiti međusobno razumijevanje, stvorit će međusobno povjerenje i želju da se krećemo prema punom zajedništvu, kao braća i sestre. Naša je zadaća da insistiramo na dijalogu, na razgovoru. Moramo i sami učiti i tako odgajati naš narod da su interesi promjenljiva kategorija, od danas do sutra, ali da postoji ono što nas trajno povezuje, to je naša vjera u Boga, naša zajednička sudbina, upućenost jednih na druge“, naglasio je on.

Podjednako tako važno je da primijetimo da bratstvo među članovima naše zajednice ne isključuje naš bratski odnos prema drugima, dodao je u govoru reisul-ulema.  

„Naše bratstvo u vjeri je inkluzivno, bilo da se radi o rasnim, jezičkim, vjerskim, kulturnim i tradicijskim razlikama, one za nas imaju ishodište u Božijoj volji i Njegovoj mudrosti. Ići za tim da se te različitosti odbace, značilo bi ići protiv Božije riječi, koja nam je objavljena, čije prisustvo nas obavezuje. Tačno je i to da je u našoj povijesti, u odnosima s drugima ali i među nama samima, bilo teških trenutaka, koji još i danas uzrokuju bol. Tako nanesenu bol nam valja ublažavati a rane liječiti, lijekovima koji će dovesti do ozdravljenja, a ne onima koje će prouzrokovati novu bol i patnju. Najpouzdaniji lijek za to jeste Božija riječ. Ukoliko se prepustimo da nas vodi Božija riječ, razlike među nama nikada neće dovesti do sukoba, jer Božija riječ nas motivira da živimo sa svim našim razlikama kao braća i sestre, prihvatajući jedni druge“, izjavio je reisul-ulema.

Kao sljedbenicima Knjige, dužnost nam je poštivati povijesne teološke razlike među nama i ulagati stalni napor u nadi da ćemo prevazići razmimoilaženja koja postoje, bila je jedna od poruka reisul-ulema.

„Razlike u teološkim gledanjima, koje postoje, ne trebaju nas zaustaviti i obeshrabriti, niti biti problemi na tom putu. Naprotiv, oni treba da nam budu dodatna motivacija i izazov da se upustimo u dijalog, putem kojeg ćemo ih razumijevati i s Božijom pomoći rješavati. A najmanje što možemo jeste međusobno se uvažavati i prihvatati različitost kao bogatstvo a ne opasnost“, istaknuo je reisul-ulema.

Ukazao je na činjenicu da se kao suštinski važno pitanje, koje se iznova nameće, širenje mržnje, rasizma, islamofobije, antisemitizma i drugih oblika nepovjerenja među ljudima.

„Pitanje je to s kojim ćemo morati živjeti i u budućnosti. To je i pitanje naše spremnosti na duhovnu žrtvu da se odupremo toj pošasti i da osposobimo naše zajednice da joj se suprostavljaju. Svjedoci smo postojanja čitavih armija, koje se angažiraju na socijalnim mrežama, a koje imaju samo jedan zadatak, da ljude suprostavljaju i udaljavaju jedne od drugih. Ta nastojanja su oprečna pozivu naših nebeskih vjera i moramo im se bezkompromisno suprotstaviti“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je da „naše vjernike možemo zaštititi od toga samo našom spremnošću da prihvatimo borbu i podnesemo žrtvu, pa i pod cijenu da budemo izloženi pritiscima i napadima od tih grupacija“.

„S druge strane, naša borba mora biti popraćena našom odgovornošću za iskazanu riječ. Sadržaj našeg govora mora biti precizan i tačan, bilo da se radi o govoru u neposrednoj komunikaciji s ljudima ili govoru sa zvaničnog mjesta. Naše svete knjige nas upućuju na zajedničku riječ, uzajamnu saradnju, poticanje na dobro, mir, solidarnost, brigu o siročadi, siromašnima, bolesnima, napuštenima. Zabranjuju nam neprijateljstvo, razvrat, progone ljudi, ubijanja ljudi, silovanje žena, nasilje nad djecom, uzurpaciju tuđih prava, uništavanje životne sredine i drugo. Nažalost, svemu ovome svjedočimo danas u svijetu pa i na našem području, na području Evrope i Balkana. U svim ovim nesrećama ima i naše odgovornosti“, zaključio je u obraćanju reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Subscribe
Notify of

0 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x