SARAJEVO, 8. NOVEMBAR 2024. (MINA) – U svim džamijama u Bosni i Hercegovini danas je nakon džuma-namaza obavljena dženaza u odsutnosti za sve šehide masovnog zločina počinjenog nad Bošnjacima Šahovića kod Bijelog Polja 9. i 10. novembra 1924. godine.
Povodom obilježavanja stotinu godina od ovog zločina hutbu je danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu kazivao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.
Prisutne vjernike podsjetio je na kur’anski ajet iz sure El-Maide (32) u kojem se naglašava uzvišeno moralno načelo prema kojem je ubistvo jednog nevinog čovjeka ekvivalentno ubijanju cijelog čovječanstva, dok je spašavanje jednog života kao spašavanje svih ljudi.
 |
Pojasnio je kako je ovaj ajet trajna smjernica, ajet koji podsjeća na Allahovu zabranu i stroge granice koje se ne smiju preći.
„Kur’ansko podsjećanje na ovo veličanstveno moralno načelo, trajno postavljeno pred čovjekovu svijest i savjest, navedeno je na onom mjestu u Knjizi koje slijedi nakon kazivanja o najtežem grijehu među ljudima. To je grijeh koji je iz mržnje, pohlepe i zavisti počinio Ademov sin Kabil, oduzimajući život svom nevinom i čistom bratu Habilu, koji nije imao nikakve krivice. Sintagma zbog toga, kojom započinje navedeni kur’anski ajet, znači: zbog teroriziranja blagih i dobrih ljudi, koji ne žele nikome zlo i ne pokazuju neprijateljstvo, zbog ataka na njihov život, vjeru, čast, imetak i potomstvo. Zbog toga je, dakle, ubistvo samo jednog nevinog čovjeka veliki grijeh, koji je ravan ubijanju čovječanstva. I zbog toga je ono, riječi su Stvoritelja svih svjetova, trajno zabranjeno u zakonima dostavljenim svim ljudima“, pojasnio je reisul-ulema.
Kako je dodao, s ovim univerzalnim pozivom i načelom o ljudskom životu, kao najvišoj vrijednosti, i o neprikosnovenom pravu na njegovo čuvanje, u današnjoj hutbi se skrušeno sjećamo šehida Šahovića kod Bijelog Polja.
„Svi oni su nevini i bez ikakve krivnje ubijeni u masovnom zločinu tačno prije stotinu godina, u mirnodopskim uslovima, za vrijeme Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Da se radilo o masovnom zločinu nad mirnim i nedužnim ljudima, koji zasigurno nisu ubili nikoga i nisu na Zemlji nered činili, kazuje i činjenica da je ovo jedan od najviše skrivanih zločina tokom skoro cijelog jednog stoljeća, u čemu su ključnu ulogu imali raniji državni sistemi“, kazao je resul-ulema.
Danas je istina o stravičnom stradanju šahovićkih muslimana Bošnjaka 9. i 10. novembra 1924. godine bjelodano jasna i dokumentirano dokazana.
„Podsjetimo se da je tada grupa uglednijih Bošnjaka privedena i onda mučki ubijena. Nakon toga, izveden je totalni napad na sva mjesta u Vraneškoj dolini u kojima su živjeli Bošnjaci. Paljene su kuće, ubijano staro i mlado, žene i djeca. Oni koji su se spasili, raseljeni su u ostale dijelove Sandžaka, zatim u Bosnu i Hercegovinu i u Tursku. Zemlja im je rasprodata ili oduzeta. Niko od njih se nikad više nije mogao vratiti da živi na svojoj rodnoj grudi i u svom zavičaju“, kazao je reisul-ulema.
https://www.youtube.com/embed/kjvxNq5nguY
Prema njegovim riječima, zaključak je više nego jasan: sve okolnosti u kojima je zločin izvršen, i one koje su mu prethodile, bile su pomno isplanirane od strane tadašnjeg državnog režima.
„Pokolj u Šahovićima je nesumnjivo zločin s elementima genocida. Ovaj pogrom je utoliko teži što se nije desio u vihoru rata, već se radilo o očitoj genocidnoj namjeri naredbodavaca i izvršilaca: da se veća grupa Bošnjaka trajno ukloni s teritorije na kojoj živi“, poručio je reisul-ulema.
Ovom prilikom podsjetio je i da su u posljednja dva stoljeća na širem južnoslavenskom prostoru nad Bošnjacima više puta počinjeni zločini koji se po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida Ujedinjenih nacija osnovano mogu nazvati genocidom, jer je u pozadini tih zločina uvijek bilo plansko, sistemsko i organizirano uništenje Bošnjaka, kao zasebne religijske i nacionalne grupe na određenom prostoru.
„Zločini genocidnog i urbicidnog karaktera nad Bošnjacima Sandžaka i Bosne su se dešavali još od srpskih ustanaka protiv osmanske vlasti, preko Balkanskih ratova, Drugog svjetskog rata, pa sve do kraja prošlog stoljeća“, kazao je reisul-ulema.
Brojna su bolna kazivanja i svjedočanstva Bošnjaka o precima koji su ubijani širom današnje Srbije i Crne Gore.
„Nasljednici preživjelih našli su utočište u Bosni, a onda ponovo doživjeli sudbinu svojih predaka tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Da smo na vrijeme uzeli pouku iz zla koje je počinjeno u Šahovićima, možda se ono ne bi ponovilo u Srebrenici, Prijedoru i brojnim drugim mjestima. Genocid nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica simbol je masovnog zločina nad našim narodom u Agresiji na Bosnu i Hercegovinu, a masovni zločin u Šahovićima kod Bijelog Polja je simbol stradanja u Kraljevini Jugoslaviji“, kazao je reisul-ulema.
Poručio je da su „rane našeg naroda su svježe i bol koju osjećamo je planetarno velika i danas“.
„Ali, te rane u nama ne bude mržnju, niti želju za osvetom. Danas više nego ikada ranije odlučni smo da čuvamo sjećanje na žrtve i učinimo sve da više nikada ne doživimo takve zločine. Masovni zločin u Šahovićima, Genocid u Srebrenici i drugi zločini nad nama u našoj prošlosti temelji su naše borbe protiv zaborava. Zato je ovo pravo vrijeme da naučimo lekcije iz naše prošlosti. I da konačno shvatimo da te lekcije nećemo savladati šutnjom, skrivanjem istine i ponavljanjem ranijih grešaka. Naprotiv, ako uzmemo nauk iz teških, masovnih stradanja našeg naroda u Šahovićima, kojih se ovih dana prisjećamo, žrtve nisu pale uzalud. Samo tako ćemo prema svim našim šehidima ispuniti svoj dug“, rekao je reisul-ulema.
Pozvao je na osnaživanje u predanosti i odlučnosti da se slijedi Božiji poziv i preuzeti emaneti odgovorno ispunjavaju.
„Budimo sigurni da koliko god maha uzeli svi nepravednici i nasilnici neće moći stalno, bez prestanka i dokle hoće prkositi zakonima Boga Uzvišenog“, poručio je reisul-ulema.