Bilo je to vrijeme kada je većina ljudi bila siromašna, a on još siromašniji. Osjetio je oskudicu koju dijete ne bi smjelo upoznati. U drugoj godini ostao je bez pažnje, doma i roditelja i postao siroče.
Bilo je to vrijeme kada je većina u Kraljevini bila neravnopravna, a on još neravnopravniji. Odlučio je da se neće pokoriti, da će sam oblikovati sudbinu i postao đak u Skoplju i student u Beogradu.
Bilo je to vrijeme kada je Crna Gora bila bez imena, a njeno stanovništvo ljudi drugog reda. Ustao je da izbriše redove, zamišljene i umišljene staleže, socijalne slojeve, klase i nizove i postao revolucionar i komunista.
Bilo je to vrijeme ratnih godina kada su požrtvovanje i hrabrost bili jedina odbrana, a sloboda cilj. Bio je još požrtvovaniji, još hrabriji i postao narodni heroj Jugoslavije.
Rifat Burdžović Tršo rođen je 11. februara u mjestu i državi koja nije ni marila, ni zavodila sirotinju, pa se u nekim knjigama vodi kao 1913, a u drugim 1915. godište.
Vrlo rano ostao je bez oca Nazifa, majke Rabije, a potom i starijeg brata Ibrahima. Osnovnu školu završio je u rodnom Bijelom Polju, Medresu u Skoplju. Pravo je počeo izučavati u Beogradu 1933. Već kao srednjoškolac isticao se različitim talentima. Viđen za pisanje, sport, muzički nadaren svirao je violončelo i postao član orkestra.
Po dolasku u Beograd uključio se u KPJ i studentske demonstracije. Čekale su ga batine, apsane, glavnjače… prošao je sve i postao prekaljeni komunista i drug na koga se moglo računati.
Sa studentima iz zavičaja u prijestonici zaljuljane Jugoslavije, formirao je udruženje “Zlatar,” kako bi promovisali ideje vremena. Jednakosti, jedinstva, pismenosti, obrazovanja…
Burdžović ’38. postaje član Mjesnog komiteta KPJ za Beograd, da bi se nakon Aprilskog rata i kapitulacije vratio u Bijelo Polje i formirao novi Okružni komitet za Sandžak. U pripremama Trinaestojulskog ustanka organizuje partijske sastanke i agituje u rodnom gradu, u Priboju, Pljevljima, Novom Pazaru, Mojkovcu…
Za vreme ustanka Burdžović je rukovodio akcijom oslobađenja Bijelog Polja
Ubijeđeni antifašista i kosmopolita, Burdžović se posvetio učvršćivanju dobrih odnosa među Crnogorcima, Srbima, Bošnjacima i Muslimanima, a bio je organizator formiranja Treće proleterske sandžačke udarne brigade.
Zajedno sa komandantom brigade Vladimirom Kneževićem Volođom i komandantom Četvrtog bataljona Tomašem Žižićem, narodnim herojima, upao je u četničku klopku. Mučeni i ubijeni, bačeni su u Grujića jamu u blizini Mrkonjić Grada.
Ukazom Predsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 25. septembra 1944. godine, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, proglašen je za narodnog heroja.
(AntenaM)