PiÅ¡e: Jagoda SaviÄ
13.04.2022 je u Narodnoj skupÅ¡tini Republike Srpske je meÄu ostalim taÄkama dnevnog reda   bio i nacrt Zakona o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima. Ovaj nacrt je usvojen i biÄe upuÄen na javnu raspravu. U diskusiji prije glasanja, poslanik u Narodnoj skupÅ¡tini RS-a NebojÅ¡a VukanoviÄ je optuÅŸio ministra za energetiku i rudarstvo Petra ÄokiÄa da je vrlo korumpiran i sklon koruptivnim radnjama. VukanoviÄ je javno prozvao inÅŸinjere Bobana JoloviÄa i Nenada Toholja, Å¡efove dva vaÅŸna odjeljenja GeoloÅ¡kog zavoda RS, optuÅŸivÅ¡i ih da su se ogrijeÅ¡ili o drÅŸavu. Ova dvojica inÅŸinjera su osnivaÄi i suvlasnici firme âDrina resourcesâ Zvornik koja je dobila pravo na koncesiju za geoloÅ¡ka istraÅŸivanja, u Äijem izdavanju je bio ukljuÄen i i GeoloÅ¡ki zavod, i u nju su kao svoj vlasniÄki ulog unijeli istraÅŸivanje koje je raÄeno. JoloviÄ takoÄe posjeduje akcije i u Lycosu, firmi koja je izvoÄaÄ radova, Å¡to je teÅ¡ka  zloupotreba sluÅŸbenog poloÅŸaja i sukoba interesa dvojice inÅŸinjera koji su na skandalozan naÄin preÅ¡li granicu svojih ovlaÅ¡tenja i ugrozili i javni interes i vladavinu prava.
Premijer RS-a Radovan ViÅ¡koviÄ je nakon javnih protesta povodom geoloÅ¡kih istraÅŸivanja na Ozrenu izjavio : â To su geoloÅ¡ka istraÅŸivanja, to je dobro da imamo da znamo Äime raspolaÅŸemo na terenu. Do same neke realizacije treba vremena i vremena. GeoloÅ¡ka istraÅŸivanja da, ali za bilo koji projekat koji moÅŸe imati uticaj na ÅŸivotnu stredinu i na zdravlje naÅ¡ih ljudi neÄe nikada niko dobitiâ. Premijer ViÅ¡koviÄ je pokazao  dobru namjeru, ali je je istovremeno pokazao da  nije shvatio da je geoloÅ¡ko istraÅŸivanje motor pokretaÄ eksploatacije i kasnijeg nezaustavljivog  prodora krupnog kapitala koji  se kasnije neÄe moÄi sprijeÄiti jer melje sve Å¡to mu se naÄe na putu. Iz premijerove izjave se jasno vidi  da je u zabludi i da ne poznaje mafijaÅ¡ko poslovanje, jer hobotnica prvo odmjeri plijen, da bi vidjela Å¡ta jede, pa ga tek onda zgrabi svojim pipcima.
Vlada RS je propustila da prepozna kriminal dvojice inÅŸinjera iz GeoloÅ¡kog zavoda, njihovu teÅ¡ku zloupotrebu sluÅŸbenog poloÅŸaja koja se kriviÄno goni po KriviÄnom zakonu RS-a. Dakle, niti pravobranilac RS niti Vlada RS nisu reagovali podnoÅ¡enjem kriviÄne prijave protiv dotiÄne dvojice, Å¡to je bila jedina ispravna stvar koja se mogla uraditi.
Narod Ozrena je sjednicu Narodne skupÅ¡tine RS doÄekao snaÅŸnim nezadovoljstvom i protivljenjem, pa Äemo se podsjetiti kako je sve poÄelo. Dakle, zadnjih nekoliko mjeseci smo bili svjedoci  osvjeÅ¡tenog ekoloÅ¡kog bunta na Ozrenu koji je istovremeno bio i ÅŸestoka pobuna protiv vlasti u Republici Srpskoj. Razlog tome su namjere da se na Ozrenu vrÅ¡e geoloÅ¡ka istraÅŸivanja nikla, kobalta i litijuma. MjeÅ¡tani su svjedoÄili kako su Å¡umski putevi prokrÄeni pod okriljem noÄi i da su jedno jutro osvanule buÅ¡otine. MjeÅ¡tani su najviÅ¡e zamjerali  što  se sve radilo u tajnosti, te da su o istraÅŸivanjima saznali sluÄajno. Poslove oko geoloÅ¡kih istraÅŸivanja provodi firma âMedeni brijegâ iz Bijeljine, u vlasniÅ¡tvu kompanije âLykos metals limitedâ, a njen direktor se zove MiloÅ¡ BoÅ¡njakoviÄ.
VeÄina stanovnika SoÄkovca potpisala je peticiju protiv iskopavanja na Ozrenu. 13 od 15 odbornika u SkupÅ¡tini Petrova izglasalo je odluku o obustavljanju istraÅŸivanja, te su od Ministarstva energetike RS traÅŸili da preispita zakonitost izdatog rjeÅ¡enja âMedenom brijeguâ. Ovo preispitivanje je podrÅŸao i naÄelnik OpÅ¡tine Ozren PetkoviÄ, koji je istakao da projekat od poÄetka nije bio dobro postavljen.
Prva protestna okupljanja su bila 21.11.2021, zatim je 12.03. 2022 godine na platou ispred hotela Terme na Ozrenu  odrşan veliki narodni zbor, a nakon njega narodni zbor u Kakmuşu i još neki. Da bismo shvatili suštinu te pobune, morali bismo odgovoriti na pitanje da li pobunjenici sa Ozrena realno i objektivno vide taj problem?
1.)Ima li Ozren svoju vrijednost?
Pobunjenici su istakli da je Ozren dragulj netaknute prirode i naveli nekoliko znaÄajnih primjera. Ozren posjeduje najveÄu koncentraciju crnog bora u Evropi i VaiÄevu vodu,   toplu hiperalkalnu  mineralnu vodu Äiji PH faktor od 11,8 PH je najviÅ¡i na svijetu. Ova voda se nalazi u BoljaniÄu na rijeci Prenji i najviÅ¡e se koristi za razbijanje bubreÅŸnih kamenaca. Zatim, tu je i obiÄaj branja trave ive na lokalitetu   Gostilj na dan Odrubljenja glave Svetog Jovana Krstitelja (Usekovanje), koje je uvrÅ¡teno u UNESCO listu nematerijalnog bogatstva ÄovjeÄanstva ,a vrlo je bogat rast i  biljke vrijesak, koja je jedna od najveÄih porodica cvjetnica, sa  viÅ¡e od sto rodova i nekoliko hiljada poznatih vrsta. Vrijedi spomenuti i dvije peÄine, Sul i Megara i predivne krajolike od kojih zastaje dah.  Arhimandrit Gavrilo, iguman manastira Svetog Nikole, strateÅ¡ki razvoj Ozrena vidi u turizmu, poljoprivredi i stoÄarstvu, proizvodnji zdrave hrane i punionici vode kojoj bi se moglo dati ime Ozrenka, Ovakvom privrednom orijentacijom bi se izvukao maksimum iz prirodnih resursa ovog kraja.  Vladika tuzlansko-zvorniÄki Fotije je povodom ozrenskih deÅ¡avanja jednom prilikom rekao : âPriroda je dar BoÅŸiji, pazimo da ga ne izgubimoâ.
Â
2.)Da li  protesti stanovnika Ozrena imaju struÄno utemeljenje?
Pobunjenici su naglasili da se struka iz kukaviÄluka i konformizma nije oglaÅ¡avala o ovom problemu. Naveli su  nekoliko relevantnih miÅ¡ljenja iz susjedne Srbije za uporedive projekte i miÅ¡ljenja iz lokalne ozrenske zajednice. Prvo od njih je miÅ¡ljenje Srpske akademije nauka o Jadru, da je projekat neodrÅŸiv, veoma Å¡tetan i da su biodiverzitet i kulturno istorijsko nasljeÄe daleko vredniji od bilo Äega Å¡to leÅŸi pod zemljom. (Zbornik radova, maj 2021)
MiÅ¡ljenje  Dragane ÄorÄeviÄ, savjetnice Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Srbije  je skrenulo paÅŸnju da nije problem savremena tehnologija vaÄenja takvih ruda veÄ njena hemijska prerada koja se vrÅ¡i sa  1000 tona koncentrovane sumporne kiseline dnevno , i koja sadrÅŸi i nekoliko hiljada tona arsena. IzvaÄena ruda  se u nekim fazam prerade drobi, pa melje, pa tretira kiselinom i na kraju luÄi, Å¡to zahtijeva upotrebu nekoliko hiljada tona vode. Štetnih supstanci ima  u dovoljnoj koliÄini zbog Äega Äe se one drenirati,  ulaziti u vodotokove, u bujiÄne tokove i u poplave i kao posledicu izazvati zagaÄenje okoline, vazduha, vode,  podzemnih voda i poljoprivrednog zemljiÅ¡ta. Nama pristiÅŸu prljave tehnologije iz zemalja u kojima je proizvoÄaÄima zabranjeno  da ispuÅ¡taju toksiÄne supstance u atmosferu, a kod nas nema sistema za preÄiÅ¡Äavanje gasova. Nakon zavrÅ¡etka eksploatacijskog vijeka Äe ostati deponije Äiji  domet uticaja je daleko veÄi od lokalnog.  Zbog toga je potrebno napraviti balans izmeÄu ÅŸivotne sredine i ekonomije jer i zdravlje koÅ¡ta, pa se postavlja pitanje da li je vaÅŸnija bolja plata ili zdravlje sadaÅ¡njih i buduÄih generacija.
MiÅ¡ljenje Radomira KovaÄeviÄa, toksikologa iz Instituta za medicinu rada Srbije, dato povodom eksploatacije potencijalnih leÅŸiÅ¡ta nikla, je istaklo Äinjenicu da je  nikl 1 od 6 metala koji imaju kancerogena svojstva. Da bi se izbjeglo Å¡tetno dejstvo eksploatacije nikla, trebalo bi da se robotizuju i automatizuju svi procesi u rudniku pa da se u rudarsku jamu pusti Äovjek, kao i da se sprijeÄi emisija u ÅŸivotnu sredinu i ulaz u lanac ishrane.
Profesor Borislav ÄurkoviÄ iz Doboja  je skrenuo paÅŸnju da bi otpadna voda od prerade rude morala negdje da ode, i da bi  taj put zagaÄenja iÅ¡ao nizvodno rijekom SpreÄom i proÅ¡irio se na sela kao Å¡to su BoljaniÄ, TekuÄica, Suvo polje,  Paklenica Donja i Gornja i prema gradovima Tuzli, Doboju, GraÄanici, Maglaju i ZavidoviÄima , Äime bi oko 300 000 seoskog stanovniÅ¡ta  bilo ugroÅŸeno.
Protestantima su se pridruÅŸili i vrsni ekonomista prof. dr. Aleksa MilojeviÄ koji bi strancima zabranio pristup naÅ¡em prirodnom bogatstvu i poslanik  NebojÅ¡a VukanoviÄ, koji  je naglasio da se najveÄe rezerve litijuma nalaze u NjemaÄkoj, ali da ova drÅŸava ne otvara rudnike u svojoj zemlji veÄ traÅŸi druge lokacije u inostranstvu. Od Ozrenaca ukljuÄenih u proteste smo zabiljeÅŸili razborite i argumentovane izjave inÅŸinjera zaÅ¡tite ÅŸivotne sredine Zorana PoljaÅ¡eviÄa, inÅŸinjera poljoprivrede Jelene RadiÄ Â i pÄelara NebojÅ¡e AndriÄa.
Â
3.)Da li je izvoÄaÄ radova kredibilan privredni subjekt?
BoÅ¡njakoviÄeva firma se nalazi na australijskoj ASX berzi, koja je, pored ameriÄke i londonske, najjaÄa berza na svijetu, a poznata je kao najstroÅŸa prema uslovima poslovanja, pa je BoÅ¡njakoviÄ Â istakao da biti listiran na australijskog berzi znaÄi slijediti najviÅ¡e standardeâ. MeÄutim, pobunjenici su naveli niz Äinjenica koje se mogu dovesti u meÄusobni odnos samo vrlo paÅŸljivim Äitanjem i koje bacaju sjenu na ovu prestiÅŸnu poziciju. Maria AlimpiÄ je na Fejsbuk profilu âEkoloÅ¡ko udruÅŸenje Ozrenski studenac SoÄkovacâ napisala viÅ¡e tekstova u kojima je postavila pitanje malverzacija kojima BoÅ¡njakoviÄ kupuje sam od sebe i prodaje sam sebi. IzmeÄu BoÅ¡njakoviÄa i AlimpiÄ je doÅ¡lo do javnog prepucavanja jer je AlimpiÄ iznijela podatke da kanadska kompanija Terra Balcanica Resources Corporation ima dvije kÄerke firme Tera Balkanica d.o.o. Beograd i Drina resources d.o.o. Srebrenica i preko njih 2 licence za istraÅŸivanje u Srbiji i 3 u Republici Srpskoj kao i da  Terra Balcanica nije javno prikazala i svoju treÄu firmu, gorepomenutu Toholjevu i JoloviÄevu Drina resources Zvornik.
Maria AlimpiÄ je takoÄe navela sve projekte koje je dobila kanadska kompanija Terra Balcanica a BoÅ¡njakoviÄ je sve njene navode javno negirao.  AlimpiÄ je pobrojala  joÅ¡ 26 kompanija sa kojima je direktor investitorske firme MiloÅ¡ BoÅ¡njakoviÄ povezan veoma zamrÅ¡enim vezama, a koje izazivaju teÅ¡ku sumnju u postojanje malverzacija. Obzirom na to da su tekstovi Marije AlimpiÄ bogati vrlo konkretnim i provjerljivim podacima,  eventualnim postojanjem zakulisnih radnji na Å¡tetu drÅŸave i stanovniÅ¡tva bi  trebala da se pozabavi drÅŸavna agencija za istrage i zaÅ¡titu SIPA ili MUP RS-a.
4.)Da li izvoÄaÄ radova ÅŸeli dobro Ozrenu?
MiloÅ¡ BoÅ¡njakoviÄ je na jednom sastanku u ÄajniÄu okrivio pobunjenike : âKreiranje problema na Petrovu je napad na Republiku Srpsku i  na opÅ¡tinu Petrovo, da se Ozren iskrvari.â Zatim, u drugim prilikama je izjavljivao da se bez dijaloga pokuÅ¡ava zaustaviti ozbiljna investicija od Å¡est miliona maraka, da oni ispituju koji  mineral je koliÄinski i ekonomski isplativ , da primjenom novih dosta savremenijih metoda analiziraju vrste stijena, da oÄekuju da Äe pronaÄi zlato sa prateÄim plemenitim metalima, srebrom i platinom i da eventualno otkrivanje bilo kog minerala, posebno kada su plemeniti metali u pitanja samim tim diÅŸe vrijednost njihovih paÅ¡njaka i njihovih kuÄaâ.
Meni ova priÄa o zlatu liÄi na mamac za gladne ribe nakaÄen na udicu kako bi ga riba progutala i upecala se. Naime, projekat koji je u novembru 2021 uradila GIM Geotehnika d.o.o. iz Banja Luke, u kom su uÄestvovali geoloÅ¡ki inÅŸinjeri Pero JokanoviÄ, Petar KataniÄ, Marko VidaÄiÄ i Neda MarjanoviÄ, a na osnovu kojeg je BoÅ¡njakoviÄ dobio odobrenje Ministarstva energetike i rudarstva RS za kopanje, se odnosi na detaljna geoloÅ¡ka istraÅŸivanja olova, cinka, nikla, bakra i prateÄe asocijacije metala u SoÄkovcu i KakmuÅŸu, Å¡to znaÄi da prateÄim metalima koliÄina nije relevantna. Pri tom se inÅŸinjer Pero JokanoviÄ, jedan od autora istraÅŸivaÄkog projekta,  potpisuje i kao menadÅŸer u kompaniji Terra Balcanica Resources Corp (!), Äime se poveÄala lista nezakonitih radnji vezanih za istraÅŸivanja na Ozrenu.
BoÅ¡njakoviÄ se predstavio kao otvoren za komunikaciju:âMi smo pruÅŸili ruku za razgovor i doÅ¡li ovde da se ispriÄamo, da odgovorimo na sva njihova pitanja, vidjeli ste njihovu reakciju, znaÄi nisu spremni da razgovaraju, nemaju Å¡ta ni da kaÅŸu ni Å¡ta da pitaju.âIli, âKad su u pitanju plemeniti metali , od 100 istraÅŸivanja se otvori 1 rudnik, a  samo 30% podruÄja za istraÅŸivanje nalazi na podruÄju RS-aâ.
SiniÅ¡a PetroviÄ Fulda je najbolje shvatio duhovnu suÅ¡tinu izvoÄaÄa ovog projekta, pa je MiloÅ¡u BoÅ¡njakoviÄu odgovorio kao da ga je nadahnuo vladika Nikolaj VelimiroviÄ: â Ne bih ti ja bio u koÅŸi, brate, jer doÄi Äe dan, pa makar i onaj zadnji ovozemaljski dan, kada Äe i tvoja savjest proraditi. MoliÄeÅ¡ Boga, da ti razdvoji duÅ¡u od tijela a On Äe se ogluÅ¡iti na tvoj jauk. Jer kad savjest proradi i poÄne da grize, svi demoni koje si sebi navukao, Äe se otimati i Äupati za tvoju duÅ¡u i neÄe ti dozvoliti da naÄeÅ¡ svoj spokoj. Ali brate, reci mi, Å¡ta ti se desilo da toliko zalutaÅ¡? Gdje si to krenuo, pa pogreÅ¡no skrenuo? A sad idi!â  InaÄe, Ozrenci BoÅ¡njakoviÄu najviÅ¡e zamjeraju Å¡to mu se ne zna ratna proÅ¡lost, jer neki tvrde da je cijeli rat proveo u Tuzli u kojoj nije bilo nikakvih direktnih vojnih okrÅ¡aja koji bi rezultirali masovnim gubicima ÅŸivota.
Â
5.)Da li je projekat Ozrencima povrijedio pravo na dom?
Pobunjenici su se pozvali na pravo na dom koje garantuje Evropska konvencija o ljudskim pravima.
Nada Mikelini je ogorÄena: âMoÅŸe samo preko mene mrtve. Ako treba sa ovim Äu narodom iÄi, iÄu pred maÅ¡ine, lijegaÄu, pa nek drobiâ. Ognjen StjepanoviÄ je rekaoâMoja kuÄa nema cijenu. Treba narod ustati, reÄi ovome dosta je. Nekada ljetos oni su dolazili, vrÅ¡ili povrÅ¡inska iskopavanja, analize. U mom dvoriÅ¡tu su momci dolazili, nisam ja to smatrao, kaÅŸu uzimaju uzorke za geoloÅ¡ke analize, nije bilo priÄe o nikluâ. Nikola Mikelini je zabrinut: âUniÅ¡tiÄe se sva izvoriÅ¡ta pitke vode, biljni i ÅŸivotinjski svijet i ÅŸivoti naÅ¡e djece.â. MiloÅ¡ LuÄiÄ odluÄno brani svoju zemlju: âTo je moje i  neÄe ga istraÅŸivat’ u mom dvoriÅ¡tuâ.  DuÅ¡ko PaniÄ, iz udruÅŸenja graÄana âÄuvari Ozrena i regijeâ, inaÄe veliki patriota, je uputio javni poziv: âMolim sve Ozrence Å¡irom svijeta i sve humane ljude da pomognu borbu da Ozren ostane biser prirode! VaÅ¡e malo Ozrenu znaÄi opstanak i ÅŸivot.â
Ozrenski pobunjeniÄki duh su najljepÅ¡e naslikali Marko BoÅŸiÄ Joda rijeÄima: âOzren nije Å¡aka pirinÄa da je pozoba svaka vrana koju donese vjetarâ , DuÅ¡ko PaniÄ :âPonadali se da Äe se Ozrenci prodati za flaÅ¡u piva i pogaÄice! De’ ba doÄi , stani pred Ozrence i reci ima da njihova djedovina nije njihovaâ i Dalibor DragiÄ strofom: âZalutao kengur iz dalekog svijeta, zalut'o u Goru pa se po njoj Å¡eta, pronaÅ¡ao lisicu da mu bude druga , a otrovnu zmiju da mu bude slugaâ. A meni se Äini da uz Ozrence najbolje paÅ¡e ona NjegoÅ¡eva âTvrd je orah voÄka Äudnovata. Ne slomi ga, al zube polomi.â
6.)Da li prilikom  dobijanja prava na istraşivanje bilo mutnih radnji?
Pobunjenici su ispravno fokusirali problem da je geoloÅ¡ko istraÅŸivanje na Ozrenu zasnovano na korupciji. Najprije uÄestvovati u odluci o dodjeli koncesije pa kupiti akcije kod koncesionara je najubjedljiviji dokaz postojanja korupcije u oblasti energetike i rudarstva. Pobunjenici su u ovom projektu rudarenja prije i jasnije vidjeli kriminal nego vlast u Republici Srpskoj.
7.)Šta bi bilo najefikasnije rješenje problema?
Pobunjenici smatraju da bi najefikasnije rjeÅ¡enje problema bio novi Zakon o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima koji bi zaÅ¡titio ÅŸivotnu sredinu od zagaÄenja, zabranu pristupa naseljenim mjestima i precizno definisao procedure zaÅ¡tite.  Pobunjenici nisu sasvim ispravno centrirali razliku izmeÄu istraÅŸivanja i hemijskog tretiranja izvaÄenih ruda koje potpada pod  Zakon o rudarstvu RS. Ali, iz okvira nadleÅŸnosti Zakona o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima, najveÄa zamjerka novog nacrta zakona je Å¡to u kaznenim odredbama uopÅ¡te nije predvidio kazne za ugroÅŸavanje ÅŸivotne sredine. Nacrt  isto tako nije obuhvatio ni mehanizme kontrole nad resornim funkcionerima i sluÅŸbenicima ministarstva i drugih ustanova koje na ovaj ili onaj naÄin uÄestvuju u radnjama oko izdavanja dozvola za geoloÅ¡ka istraÅŸivanja.Umjesto da zakon sankcioniÅ¡e eventualne malverzacije pomenutih upletenih lica,  ovaj nacrt  ih je  efikasno zaÅ¡titio.
8.) Da li Vlada RS Â sluÅŸi narodu ili njime vlada?
Pod sluÅŸiti ne mislim baÅ¡ bukvalno da kao Isus Hrist peru noge svojim uÄenicima, ali do sada u Ministarstvu energetike i rudarstva RS nismo imali prilike da vidimo nijednu  socijalnu situaciju sluÅŸenja narodu .  Ministar Petar ÄokiÄ nije dobro posloÅŸio ÅŸivotne prioritete: âLokalno stanovniÅ¡tvo nema razumijevanja i dobro im je ÅŸivjeti od poljoprivrede i Å¡ume i ÅŸivjeti skromno. Mi se neÄemo suprotstavljati graÄanimaâ. Na taj naÄin je ministar ÄokiÄ zdravlje naroda i zaradu doveo u meÄusobno suprotstavljen odnos i dao prednost zaradi.
Ministarstvo energetike i rudarstva RS treba da napravi moralni izbor izmeÄu zdravlja graÄana i zarade, koju umjesto rudarenja moÅŸe da karakteriÅ¡e i leÅ¡inarenje. Ministarstvo je uÄinilo neke ustupke graÄanima izmijenivÅ¡i neke bitne reÄenice u nacrtu Zakona o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima ali nisu shvatili da su Ozrenci podvukli crvenu liniju koju ni ministarstvo ni investitori neÄe smjeti da preÄu. Zasada je odnos snaga izbalansiran pa se joÅ¡ uvijek ne moÅŸe predvidjeti koja strana Äe pretegnuti.
MeÄu stanovniÅ¡tvom Ozrena postoji jaka prenosiva energija. PeÄin Youtube kanal ima sasvim jasnu ideju o buduÄim dogaÄajima: âTreba usmjeriti energiju da se napravi sloga meÄu stanovniÅ¡tvom u tim ugroÅŸenim podruÄjima, kako bi otpor bio Å¡to efikasniji. TakoÄe je potrebno stvoriti jedno savezniÅ¡tvo izmeÄu svih ugroÅŸenih podruÄja (Ozrena, ÄajniÄa i ostalih) i da se jedinstveno nastupa u odbrani svoga zaviÄaja i opstanka na njemuâ.
Crkva je stala uz narod. Vladika Fotije je u hramu RoÄenja Presvete Bogorodice u ÄeÄavi istraÅŸivanja ocijenio sljedeÄim rijeÄima: âZato Å¡to oni gledaju zemaljske interese, svoje interese a ne gledaju interese naroda, ne gledaju interese sirotinje, interese naÅ¡ih manastira. To ne smijemo dozvoliti. Ne budimo naivni. Ako hoÄe da kopaju, neka kopaju kod sebeâ. Arhimandrit Gavrilo, koji je u manastiru Svetog Nikole organizovao molitvu za Ozren i uÄestvovao na nekoliko protestnih skupova, je u svom govoru istakao: âNeÄemo niÅ¡ta Å¡to je tuÄe, ali svoje ne damo. NaÅ¡ Ozren ne damo, i ne damo da nam ga uprljajuâ. Uz igumana Gavrila  proteste su podrÅŸali i jereji Davor i  Goran.
Neformalna grupa graÄana âÄuvari Ozrenaâ se  lavovski borila za oÄuvanje ÅŸivotne sredine i protiv temeljnih postavki novog Zakona o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima i njihove udarne aktivnosti  sigurno moÅŸemo uskoro  opet oÄekivati. MeÄu ozrenskim lavovima se posebno istakao Goran BoÅŸiÄ, koji je cijelog sebe nesebiÄno uloÅŸio u ovu borbu.
Majda IbrakoviÄ iz odjela za Energiju i klimatske promjene Centra za ÅŸivotnu sredinu iz Banja Luke kaÅŸe:”Sramotno je razmatrati i dozvoliti istraÅŸivanja u svrhu eksploatacije mineralnih resursa u zaÅ¡tiÄenim podruÄjima – kojih kod nas ima manje od 3%. Za ovakva istraÅŸivanja u drugim podruÄjima koja nisu zaÅ¡tiÄena ili planirana za zaÅ¡titu obavezno treba vrÅ¡iti procjenu uticaja na ÅŸivotnu sredinu (Å¡to je u novom zakonu promijenjeno sa prvobitnog prijedloga da upravljaÄ daje saglasnost za istraÅŸivanja) i razmatrati ih u skladu sa aktima zaÅ¡tite prirode i ÅŸivotne sredine te nadleÅŸnim institucijama, odnosno na osnovu odluke/rjeÅ¡enja Ministarstva prostornog ureÄenja, graÄevinarstva i ekologije. Dosada se nisu radile studije uticaja na ÅŸivotnu sredinu za projekte detaljnih geoloÅ¡kih istraÅŸivanja, ali bi to morala postati praksa – posebno ako je rijeÄ o ekonomskoj namjeni i ekstraktivnoj industriji.”
Vrijedi spomenuti joÅ¡ jedan tuÅŸan detalj. Za razliku od opÅ¡tine Petrovo, u Doboju puÅ¡u drugaÄiji vjetrovi. U SkupÅ¡tini opÅ¡tine Doboj je 30 zastupnika podrÅŸalo geoloÅ¡ka istraÅŸivanja a samo jedna zastupnica, Olivera NediÄ, je glasala protiv. NediÄ je izjavila: âMi kao odbornici smo trebali reÄi NE i da se izdato rjeÅ¡enje proglasi nevaÅŸeÄim da se obnovi postupak.â Pitanje podrÅ¡ke ili protesta je prije svega liÄni moralni izbor poslanika u Doboju, a oni su pokazali da njihov izbor ne bi zaÅ¡titio zajedniÄka dobra i da im se ne moÅŸe vjerovati.                         Â
Â