Rudarenje ili lešinarenje na Ozrenu?

Podijelite ovaj članak:

Piše: Jagoda Savić

13.04.2022 je u Narodnoj skupÅ¡tini Republike Srpske je među ostalim tačkama dnevnog reda   bio i nacrt Zakona o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima. Ovaj nacrt je usvojen i  biće upućen na javnu raspravu. U diskusiji prije glasanja, poslanik u Narodnoj skupÅ¡tini RS-a NebojÅ¡a Vukanović je optuÅŸio ministra za energetiku i rudarstvo Petra Đokića da je vrlo korumpiran i sklon koruptivnim radnjama. Vukanović  je javno prozvao inÅŸinjere Bobana Jolovića i Nenada Toholja, Å¡efove dva vaÅŸna odjeljenja GeoloÅ¡kog zavoda RS, optuÅŸivÅ¡i ih da su  se ogrijeÅ¡ili o drÅŸavu. Ova dvojica inÅŸinjera su osnivači i suvlasnici firme „Drina resources“ Zvornik koja je dobila pravo na koncesiju za geoloÅ¡ka istraÅŸivanja, u čijem izdavanju je bio uključen i i GeoloÅ¡ki zavod, i u nju su kao svoj vlasnički ulog unijeli istraÅŸivanje koje je rađeno. Jolović takođe posjeduje akcije i u Lycosu, firmi koja je izvođač radova, Å¡to je teÅ¡ka  zloupotreba sluÅŸbenog poloÅŸaja i sukoba interesa dvojice inÅŸinjera koji su na skandalozan način preÅ¡li granicu svojih ovlaÅ¡tenja i ugrozili i javni interes i vladavinu prava.

Premijer RS-a Radovan ViÅ¡ković je nakon javnih protesta povodom geoloÅ¡kih istraÅŸivanja na Ozrenu izjavio : “ To su geoloÅ¡ka istraÅŸivanja, to je dobro da imamo da znamo čime raspolaÅŸemo na terenu. Do same neke realizacije treba vremena i vremena. GeoloÅ¡ka istraÅŸivanja da, ali za bilo koji projekat koji moÅŸe imati uticaj na ÅŸivotnu stredinu i na zdravlje naÅ¡ih ljudi neće  nikada niko dobiti”. Premijer ViÅ¡ković je pokazao  dobru namjeru, ali je je istovremeno pokazao da  nije shvatio da je geoloÅ¡ko istraÅŸivanje motor pokretač eksploatacije i kasnijeg nezaustavljivog  prodora krupnog kapitala koji  se kasnije neće moći spriječiti jer melje sve Å¡to mu se nađe na putu. Iz premijerove izjave se jasno vidi  da je u zabludi  i da ne poznaje mafijaÅ¡ko poslovanje, jer hobotnica prvo odmjeri plijen, da bi vidjela Å¡ta jede, pa ga tek onda zgrabi svojim pipcima.

Vlada RS je propustila da prepozna kriminal dvojice inşinjera iz Geološkog zavoda, njihovu tešku  zloupotrebu sluşbenog poloşaja koja se krivično goni po Krivičnom zakonu RS-a. Dakle, niti pravobranilac RS niti Vlada RS nisu reagovali podnošenjem krivične prijave protiv dotične dvojice, što je bila jedina ispravna stvar koja se mogla uraditi.

Narod Ozrena je sjednicu Narodne skupÅ¡tine RS dočekao snaÅŸnim nezadovoljstvom i protivljenjem, pa ćemo se podsjetiti kako je sve počelo.  Dakle, zadnjih nekoliko mjeseci smo bili svjedoci  osvjeÅ¡tenog ekoloÅ¡kog bunta na Ozrenu koji je istovremeno bio i ÅŸestoka pobuna protiv vlasti u Republici Srpskoj. Razlog tome su namjere da se na Ozrenu vrÅ¡e  geoloÅ¡ka istraÅŸivanja nikla, kobalta i litijuma. MjeÅ¡tani su svjedočili kako su Å¡umski putevi prokrčeni pod okriljem noći i da su jedno jutro  osvanule buÅ¡otine. MjeÅ¡tani su najviÅ¡e zamjerali  što  se sve radilo u tajnosti, te da su o istraÅŸivanjima saznali slučajno. Poslove oko geoloÅ¡kih istraÅŸivanja  provodi  firma „Medeni brijeg“  iz Bijeljine, u vlasniÅ¡tvu kompanije „Lykos metals limited“, a njen direktor se zove MiloÅ¡ BoÅ¡njaković.

Većina stanovnika Sočkovca potpisala je peticiju protiv iskopavanja na Ozrenu. 13 od 15 odbornika u SkupÅ¡tini Petrova izglasalo je odluku o obustavljanju istraÅŸivanja, te su od Ministarstva energetike RS traÅŸili da preispita zakonitost izdatog rjeÅ¡enja „Medenom brijegu”. Ovo preispitivanje je podrÅŸao i načelnik OpÅ¡tine Ozren Petković, koji je istakao da projekat od  početka nije bio dobro postavljen.

Prva protestna okupljanja su bila 21.11.2021, zatim je  12.03. 2022 godine na platou ispred hotela Terme na Ozrenu  odrşan veliki narodni zbor, a nakon njega narodni zbor u Kakmuşu i još neki. Da bismo shvatili suštinu te pobune, morali bismo odgovoriti na pitanje da li pobunjenici sa  Ozrena realno i objektivno vide taj problem?

1.)Ima li Ozren svoju vrijednost?

Pobunjenici su istakli da je Ozren dragulj netaknute prirode i naveli nekoliko značajnih primjera. Ozren posjeduje najveću koncentraciju crnog bora  u Evropi i Vaićevu vodu,   toplu hiperalkalnu  mineralnu vodu čiji PH faktor  od 11,8 PH je najviÅ¡i na svijetu. Ova voda se nalazi  u Boljaniću na rijeci Prenji i najviÅ¡e se koristi za razbijanje bubreÅŸnih kamenaca. Zatim, tu je i običaj branja trave ive na lokalitetu   Gostilj na dan Odrubljenja glave Svetog Jovana Krstitelja (Usekovanje), koje je uvrÅ¡teno u UNESCO  listu nematerijalnog bogatstva čovječanstva ,a vrlo je bogat rast i  biljke vrijesak, koja je jedna od najvećih porodica cvjetnica, sa   viÅ¡e od sto rodova i nekoliko hiljada poznatih vrsta. Vrijedi spomenuti i dvije  pećine, Sul i Megara i predivne krajolike od kojih zastaje dah.  Arhimandrit  Gavrilo, iguman manastira Svetog Nikole, strateÅ¡ki razvoj  Ozrena vidi u turizmu, poljoprivredi i stočarstvu,  proizvodnji  zdrave hrane i punionici  vode kojoj bi se moglo dati  ime Ozrenka, Ovakvom privrednom orijentacijom  bi se izvukao maksimum iz prirodnih resursa ovog kraja.  Vladika tuzlansko-zvornički Fotije je povodom ozrenskih deÅ¡avanja jednom prilikom rekao : „Priroda je dar BoÅŸiji, pazimo  da ga ne izgubimo“.

 

2.)Da li  protesti stanovnika Ozrena imaju stručno utemeljenje?

Pobunjenici su naglasili da se struka iz kukavičluka i konformizma nije oglaÅ¡avala o ovom problemu. Naveli su  nekoliko relevantnih miÅ¡ljenja iz susjedne Srbije za uporedive projekte i miÅ¡ljenja iz lokalne ozrenske zajednice. Prvo od njih je miÅ¡ljenje Srpske akademije nauka o Jadru,  da je projekat neodrÅŸiv, veoma Å¡tetan i da su biodiverzitet  i kulturno istorijsko nasljeđe  daleko vredniji od bilo čega Å¡to leÅŸi pod zemljom. (Zbornik radova, maj 2021)

MiÅ¡ljenje  Dragane Đorđević, savjetnice Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Srbije  je skrenulo paÅŸnju da nije problem  savremena tehnologija vađenja takvih ruda već njena hemijska prerada  koja se vrÅ¡i sa  1000 tona koncentrovane sumporne kiseline dnevno , i koja sadrÅŸi i nekoliko  hiljada tona  arsena. Izvađena ruda  se u nekim fazam prerade drobi, pa melje,  pa tretira kiselinom i na kraju  luči, Å¡to zahtijeva upotrebu nekoliko hiljada tona vode.  Å tetnih supstanci ima  u dovoljnoj količini zbog čega će se one drenirati,  ulaziti u vodotokove, u bujične tokove i u poplave i kao posledicu izazvati zagađenje okoline, vazduha, vode,  podzemnih voda i poljoprivrednog zemljiÅ¡ta. Nama pristiÅŸu prljave tehnologije iz zemalja u kojima je proizvođačima zabranjeno  da ispuÅ¡taju toksične supstance u atmosferu, a kod nas nema sistema za prečišćavanje gasova. Nakon zavrÅ¡etka eksploatacijskog vijeka će ostati deponije čiji  domet uticaja je daleko veći od lokalnog.  Zbog toga je potrebno napraviti balans između ÅŸivotne sredine i ekonomije jer  i zdravlje koÅ¡ta, pa se postavlja pitanje da li je vaÅŸnija bolja plata ili zdravlje sadaÅ¡njih i budućih generacija.

MiÅ¡ljenje  Radomira Kovačevića, toksikologa iz Instituta za medicinu rada Srbije, dato povodom eksploatacije potencijalnih leÅŸiÅ¡ta nikla, je istaklo činjenicu da je   nikl 1 od 6 metala koji imaju kancerogena svojstva. Da bi se izbjeglo Å¡tetno dejstvo eksploatacije nikla, trebalo bi da se robotizuju i automatizuju svi procesi u rudniku pa da se u rudarsku jamu pusti čovjek, kao i da se spriječi emisija u ÅŸivotnu sredinu i ulaz u lanac ishrane.

Profesor Borislav Đurković iz Doboja  je  skrenuo paÅŸnju da bi otpadna voda od prerade rude morala negdje da ode, i da bi  taj put zagađenja  iÅ¡ao  nizvodno rijekom Sprečom i proÅ¡irio se na sela kao Å¡to su Boljanić, Tekućica, Suvo polje,  Paklenica Donja i Gornja i prema gradovima Tuzli, Doboju, Gračanici,  Maglaju i Zavidovićima , čime bi oko 300 000 seoskog stanovniÅ¡ta  bilo ugroÅŸeno.

Protestantima su se pridruÅŸili i vrsni ekonomista prof. dr. Aleksa Milojević koji bi strancima zabranio pristup naÅ¡em prirodnom bogatstvu i  poslanik  NebojÅ¡a Vukanović, koji  je naglasio da se najveće rezerve litijuma nalaze u Njemačkoj, ali da ova drÅŸava ne otvara rudnike u svojoj zemlji već traÅŸi druge lokacije u inostranstvu. Od  Ozrenaca uključenih u proteste smo zabiljeÅŸili razborite i argumentovane izjave inÅŸinjera zaÅ¡tite ÅŸivotne sredine Zorana PoljaÅ¡evića, inÅŸinjera poljoprivrede Jelene Radić  i pčelara NebojÅ¡e Andrića.

 

3.)Da li je izvođač radova kredibilan privredni subjekt?

BoÅ¡njakovićeva firma se nalazi na australijskoj ASX berzi, koja je, pored američke i londonske, najjača berza na svijetu, a poznata je kao najstroÅŸa prema uslovima poslovanja, pa je BoÅ¡njaković  istakao da biti listiran na australijskog berzi znači slijediti najviÅ¡e standarde“. Međutim, pobunjenici su naveli niz činjenica koje se mogu dovesti u međusobni odnos samo vrlo paÅŸljivim čitanjem i koje bacaju sjenu na ovu prestiÅŸnu poziciju. Maria Alimpić je na Fejsbuk profilu „EkoloÅ¡ko udruÅŸenje Ozrenski studenac Sočkovac“  napisala viÅ¡e tekstova u kojima je postavila pitanje malverzacija kojima BoÅ¡njaković  kupuje sam od sebe i prodaje sam sebi. Između BoÅ¡njakovića i Alimpić je doÅ¡lo do javnog prepucavanja jer je Alimpić iznijela podatke da kanadska kompanija Terra Balcanica Resources Corporation ima dvije kćerke firme Tera Balkanica d.o.o. Beograd i  Drina resources d.o.o. Srebrenica i preko njih 2 licence za istraÅŸivanje u Srbiji i 3 u Republici Srpskoj kao i da  Terra Balcanica nije javno prikazala i svoju treću firmu, gorepomenutu Toholjevu i Jolovićevu Drina resources Zvornik.

Maria Alimpić je takođe navela sve projekte koje je dobila kanadska kompanija Terra Balcanica a BoÅ¡njaković je sve njene navode javno negirao.  Alimpić je pobrojala  joÅ¡ 26 kompanija sa kojima je  direktor investitorske firme MiloÅ¡ BoÅ¡njaković povezan  veoma  zamrÅ¡enim vezama, a koje izazivaju teÅ¡ku sumnju u postojanje malverzacija. Obzirom na to da su tekstovi Marije Alimpić bogati vrlo konkretnim i provjerljivim podacima,  eventualnim postojanjem zakulisnih radnji na Å¡tetu drÅŸave i stanovniÅ¡tva bi  trebala da se pozabavi drÅŸavna agencija za istrage i zaÅ¡titu SIPA ili MUP RS-a.

 

4.)Da li izvođač radova ÅŸeli dobro Ozrenu?

MiloÅ¡ BoÅ¡njaković je na jednom sastanku u Čajniču okrivio pobunjenike : „Kreiranje problema na Petrovu je napad na Republiku Srpsku i  na opÅ¡tinu Petrovo, da se Ozren iskrvari.“ Zatim, u drugim prilikama je izjavljivao da se bez dijaloga pokuÅ¡ava zaustaviti ozbiljna investicija od Å¡est miliona maraka, da oni ispituju  koji  mineral je količinski i ekonomski isplativ , da primjenom novih dosta savremenijih metoda analiziraju vrste stijena, da očekuju da će pronaći  zlato sa pratećim plemenitim metalima, srebrom i platinom i da eventualno otkrivanje bilo kog minerala, posebno kada su plemeniti metali u pitanja samim tim diÅŸe vrijednost njihovih paÅ¡njaka i njihovih kuća“.

Meni ova priča o zlatu liči na mamac za gladne ribe nakačen na udicu kako bi ga riba progutala i upecala se. Naime, projekat koji je u novembru 2021  uradila GIM Geotehnika d.o.o. iz Banja Luke, u kom su učestvovali geoloÅ¡ki inÅŸinjeri Pero Jokanović, Petar Katanić, Marko Vidačić i Neda Marjanović,  a na osnovu kojeg je BoÅ¡njaković dobio odobrenje Ministarstva energetike i rudarstva RS za kopanje, se odnosi na detaljna geoloÅ¡ka istraÅŸivanja olova, cinka, nikla, bakra i prateće asocijacije metala u Sočkovcu i KakmuÅŸu, Å¡to znači da pratećim metalima količina nije relevantna. Pri tom se inÅŸinjer Pero Jokanović, jedan od autora istraÅŸivačkog projekta,  potpisuje i kao menadÅŸer u kompaniji Terra Balcanica Resources Corp (!), čime se povećala lista nezakonitih radnji  vezanih za istraÅŸivanja na Ozrenu.

BoÅ¡njaković se predstavio kao otvoren za komunikaciju:„Mi smo pruÅŸili ruku za razgovor i doÅ¡li ovde da se ispričamo, da odgovorimo na sva njihova pitanja, vidjeli ste njihovu reakciju, znači nisu spremni da razgovaraju,  nemaju Å¡ta ni da kaÅŸu  ni Å¡ta da pitaju.“Ili, „Kad su u pitanju plemeniti metali , od 100 istraÅŸivanja se otvori 1 rudnik, a  samo 30% područja za istraÅŸivanje nalazi na području RS-a“.

SiniÅ¡a Petrović Fulda je najbolje shvatio duhovnu suÅ¡tinu izvođača ovog projekta, pa je MiloÅ¡u BoÅ¡njakoviću odgovorio kao da ga je nadahnuo vladika Nikolaj Velimirović: „ Ne bih ti ja bio u koÅŸi, brate, jer doći će dan, pa makar i onaj zadnji ovozemaljski dan, kada će i tvoja savjest proraditi. MolićeÅ¡ Boga, da ti razdvoji duÅ¡u od tijela a On će se ogluÅ¡iti na tvoj jauk. Jer kad savjest proradi i počne da grize, svi demoni koje si sebi navukao, će se otimati i čupati za tvoju duÅ¡u i neće ti dozvoliti da nađeÅ¡ svoj spokoj. Ali brate, reci mi, Å¡ta ti se desilo da toliko zalutaÅ¡? Gdje si to krenuo, pa pogreÅ¡no skrenuo? A sad idi!“  Inače, Ozrenci BoÅ¡njakoviću najviÅ¡e zamjeraju Å¡to mu se ne zna ratna proÅ¡lost, jer neki tvrde da je cijeli rat proveo u Tuzli  u kojoj nije bilo nikakvih direktnih vojnih okrÅ¡aja koji bi rezultirali masovnim gubicima ÅŸivota.

 

5.)Da li je projekat Ozrencima povrijedio pravo na dom?

Pobunjenici su se pozvali na  pravo na dom koje garantuje Evropska konvencija o ljudskim pravima.

Nada Mikelini je ogorčena: “MoÅŸe samo preko mene mrtve. Ako treba sa ovim ću narodom ići, iću pred maÅ¡ine, lijegaću, pa nek drobi”. Ognjen Stjepanović je rekao“Moja kuća nema cijenu. Treba narod ustati, reći ovome dosta je. Nekada ljetos oni su dolazili, vrÅ¡ili povrÅ¡inska iskopavanja, analize. U mom dvoriÅ¡tu su momci dolazili, nisam ja to smatrao, kaÅŸu uzimaju uzorke za geoloÅ¡ke analize, nije bilo priče o niklu”. Nikola Mikelini je zabrinut: „UniÅ¡tiće se sva izvoriÅ¡ta pitke vode, biljni i ÅŸivotinjski svijet i ÅŸivoti naÅ¡e djece.“. MiloÅ¡ Lučić  odlučno brani svoju zemlju: „To je moje i  neće ga istraÅŸivat’ u mom dvoriÅ¡tu“.  DuÅ¡ko Panić, iz udruÅŸenja građana „Čuvari Ozrena i regije“, inače veliki patriota, je uputio javni poziv: „Molim sve Ozrence Å¡irom svijeta i sve humane ljude da pomognu borbu da Ozren ostane biser prirode! VaÅ¡e malo Ozrenu znači opstanak i ÅŸivot.“

Ozrenski pobunjenički duh su najljepÅ¡e naslikali  Marko BoÅŸić Joda riječima: „Ozren nije Å¡aka pirinča da je pozoba svaka vrana koju donese vjetar“ , DuÅ¡ko Panić :“Ponadali se da će se Ozrenci prodati za flaÅ¡u piva i pogačice! De’ ba dođi , stani pred Ozrence i reci ima da njihova djedovina nije njihova“ i Dalibor Dragić strofom:  „Zalutao kengur iz dalekog svijeta, zalut'o u Goru pa se po njoj Å¡eta, pronaÅ¡ao lisicu da mu bude druga , a otrovnu zmiju da mu bude sluga“. A meni se čini da uz Ozrence najbolje paÅ¡e ona NjegoÅ¡eva „Tvrd je orah voćka čudnovata. Ne slomi ga, al zube polomi.“

 

6.)Da li prilikom  dobijanja prava na istraşivanje bilo mutnih radnji?

Pobunjenici su ispravno fokusirali problem da je geološko istraşivanje na Ozrenu zasnovano na korupciji. Najprije učestvovati u odluci o dodjeli  koncesije pa kupiti akcije kod koncesionara je najubjedljiviji dokaz  postojanja korupcije u oblasti energetike i rudarstva. Pobunjenici su u ovom projektu rudarenja prije i jasnije vidjeli kriminal nego vlast u Republici Srpskoj.

 

7.)Šta bi bilo najefikasnije rješenje problema?

Pobunjenici smatraju da bi najefikasnije rjeÅ¡enje problema bio novi Zakon o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima koji bi zaÅ¡titio ÅŸivotnu sredinu od zagađenja, zabranu pristupa naseljenim mjestima i precizno definisao procedure zaÅ¡tite.  Pobunjenici nisu sasvim ispravno centrirali razliku između istraÅŸivanja i hemijskog tretiranja izvađenih ruda koje potpada pod  Zakon o rudarstvu RS.  Ali, iz okvira nadleÅŸnosti Zakona o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima, najveća zamjerka novog nacrta zakona je Å¡to u kaznenim odredbama uopÅ¡te nije predvidio kazne za ugroÅŸavanje ÅŸivotne sredine. Nacrt  isto tako nije obuhvatio  ni mehanizme kontrole nad resornim funkcionerima i sluÅŸbenicima ministarstva i drugih ustanova koje na ovaj ili onaj način učestvuju u radnjama  oko izdavanja dozvola za geoloÅ¡ka istraÅŸivanja.Umjesto da zakon sankcioniÅ¡e eventualne malverzacije pomenutih upletenih lica,  ovaj nacrt  ih je  efikasno zaÅ¡titio.

 

8.) Da li Vlada RS  sluşi narodu ili njime vlada?

Pod sluÅŸiti ne mislim baÅ¡ bukvalno da kao Isus Hrist peru noge svojim učenicima, ali do sada  u Ministarstvu energetike i rudarstva RS  nismo imali prilike da vidimo nijednu   socijalnu situaciju sluÅŸenja narodu .  Ministar Petar Đokić nije dobro posloÅŸio ÅŸivotne prioritete: „Lokalno stanovniÅ¡tvo nema razumijevanja i dobro im je ÅŸivjeti od poljoprivrede i Å¡ume i ÅŸivjeti skromno. Mi se  nećemo suprotstavljati građanima“. Na taj način je ministar  Đokić zdravlje naroda i zaradu doveo u međusobno suprotstavljen odnos i dao prednost zaradi.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS treba da napravi moralni izbor između zdravlja građana i zarade, koju umjesto  rudarenja moÅŸe da karakteriÅ¡e i leÅ¡inarenje. Ministarstvo je učinilo neke ustupke građanima izmijenivÅ¡i neke bitne rečenice u nacrtu Zakona o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima ali  nisu shvatili da su Ozrenci podvukli crvenu liniju koju ni ministarstvo ni investitori  neće smjeti da pređu. Zasada je odnos snaga izbalansiran pa se joÅ¡ uvijek ne moÅŸe predvidjeti koja strana će pretegnuti.

 

Među stanovniÅ¡tvom Ozrena postoji jaka prenosiva energija. Peđin Youtube kanal ima sasvim jasnu ideju o budućim događajima: „Treba usmjeriti energiju da se napravi sloga među stanovniÅ¡tvom u tim ugroÅŸenim područjima, kako bi otpor bio Å¡to efikasniji. Takođe je potrebno stvoriti jedno savezniÅ¡tvo između svih ugroÅŸenih područja (Ozrena, Čajniča i ostalih) i da se jedinstveno nastupa u odbrani svoga zavičaja i opstanka na njemu“.

Crkva je stala uz narod. Vladika Fotije je u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Čečavi  istraÅŸivanja ocijenio sljedećim riječima: „Zato Å¡to oni gledaju zemaljske interese, svoje interese a ne gledaju interese naroda, ne gledaju interese sirotinje, interese naÅ¡ih manastira. To ne smijemo dozvoliti. Ne budimo naivni. Ako hoće da kopaju, neka kopaju kod sebe“. Arhimandrit Gavrilo, koji  je u manastiru Svetog Nikole organizovao molitvu za Ozren i učestvovao na nekoliko protestnih skupova, je u svom govoru istakao:  „Nećemo niÅ¡ta Å¡to je tuđe, ali svoje ne damo. NaÅ¡ Ozren ne damo, i ne damo da nam ga uprljaju“. Uz igumana Gavrila  proteste su podrÅŸali i jereji Davor i  Goran.

 

Neformalna grupa građana „Čuvari Ozrena“ se  lavovski borila za očuvanje ÅŸivotne sredine i protiv temeljnih postavki novog Zakona o geoloÅ¡kim istraÅŸivanjima i njihove udarne aktivnosti  sigurno moÅŸemo uskoro  opet očekivati. Među ozrenskim lavovima se posebno istakao Goran BoÅŸić, koji je cijelog sebe nesebično uloÅŸio u ovu borbu.

Majda Ibraković  iz odjela za Energiju i klimatske promjene  Centra za ÅŸivotnu sredinu iz Banja Luke kaÅŸe:”Sramotno je razmatrati i dozvoliti istraÅŸivanja u svrhu eksploatacije mineralnih resursa u zaÅ¡tićenim područjima – kojih kod nas ima manje od 3%. Za ovakva istraÅŸivanja u drugim područjima koja nisu zaÅ¡tićena ili planirana za zaÅ¡titu obavezno treba vrÅ¡iti procjenu uticaja na ÅŸivotnu sredinu (Å¡to je u novom zakonu promijenjeno sa prvobitnog prijedloga da upravljač daje saglasnost za istraÅŸivanja) i razmatrati ih u skladu sa aktima zaÅ¡tite prirode i ÅŸivotne sredine te nadleÅŸnim institucijama, odnosno na osnovu odluke/rjeÅ¡enja Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije. Dosada se nisu radile studije uticaja na ÅŸivotnu sredinu za projekte detaljnih geoloÅ¡kih istraÅŸivanja, ali bi to morala postati praksa – posebno ako je riječ o ekonomskoj namjeni i ekstraktivnoj industriji.”

Vrijedi spomenuti joÅ¡ jedan tuÅŸan detalj. Za razliku od opÅ¡tine Petrovo, u Doboju puÅ¡u drugačiji vjetrovi. U  SkupÅ¡tini opÅ¡tine Doboj je 30 zastupnika podrÅŸalo geoloÅ¡ka istraÅŸivanja a samo jedna zastupnica,  Olivera Nedić, je glasala protiv. Nedić je izjavila: „Mi kao odbornici smo trebali reći NE i da se izdato rjeÅ¡enje proglasi nevaÅŸećim da se obnovi postupak.“ Pitanje podrÅ¡ke ili protesta je prije svega lični moralni izbor poslanika u Doboju, a oni su pokazali da njihov izbor ne bi zaÅ¡titio zajednička dobra i da im se ne moÅŸe vjerovati.                          

 

Subscribe
Notify of
0 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x
✕