Enormna poskupljenja i drastičan pad životnog standarda sve veći broj građana tjeraju u sukob sa zakonom kako bi se izborili za puko preživljavanje.
Sve je veći broj siromašnih koji u očaju posežu za hranom koju ne mogu kupiti, pa u trgovinama kradu i konzerve, salame, čokolade ili paštete.
Neupućeni u razmjere siromaštva u ovoj godini čudili su se nadzornim kamerama i u manjim trgovinama te jakim zaštitarskim službama u velikim tržnim centrima, ali je sve jasnije, uz informacije koje dobivamo od naših čitalaca, da se krade čak i hljeb.
Koliko je situacija u zemlji, koja je druga u Evropi po siromaštvu, alarmantna, govori i podatak da građani sve više posežu za krađom hljeba. Najčešće se krade rezani hljeb na način da se izreže vrećica, a hljeb prebaci u ceker. Prodavači na policama nađu samo poderanu vrećicu.
Predsjednik Kluba potrošača “Srednja Bosna” Admir Arnautović potvrđuje da je iz nekoliko trgovina prijavljeno da je hrana sve češće na meti kradljivaca.
– Nažalost, sve upućuje na to da bi 2024. za većinu građana mogla biti teža od ove – kaže Arnautović.
Narodne kuhinje
Prof. dr. Esad Bajtal, poznati bh. sociolog i filozof, kaže da je dobro svijeta davno prošlo i da “napredujemo ka gorem”.
– Prvo smo imali, a još postoje, narodne kuhinje. Ne može biti nenarodniji fenomen od narodne kuhinje i vlastodržaca koji se njima diče. Sirotinjom kojom na kapaljku daješ od onog što si pokrao s njenih leđa. Prije nekoliko godina čak je otvorena i javna kuhinja za djecu. Kad to nije moglo začepiti rupu koju su oni iskopali vlastitim građanima, onda su se pojavili kontejneri – pojašnjava Bajtal.
Ljudi u kontejnerima traže hranu
– Imamo milion slika kako ljudi u kontejnerima traže hranu. Najprije stoje i rukama kupe, a kasnije se popenju do pasa, pa rove sve dublje jer sve je manje i u kontejnerima. Sad, izgleda, nema više ni tamo, pa je ostala krađa. Krađa koja to nije! Gladan čovjek koji uzme nešto da pojede uzeo je svoje, ali to se zove krađom – smatra Bajtal.