Travničani demonstrirali izradu grnčarije u BZK Preporod u Zenici – Bošnjačka zajednica kulture Preporod iz Zenice, kako je za Fenu istakla predsjednica tog društva Amna Sofić, večerašnjom Radionicom grnčarstva je i otvorila 2019. godinu.
Tajne tog drevnog zanata zainteresiranim posjetiteljima otkrio je Sead Muslimović iz Zavičajnog muzeja Travnik, koji je demonstrirao izradu predmeta od gline, a koji će kasnijom i termičkom obradom biti spremni za kućnu upotrebu.
-Ovo je jedan fini zanat, koji ne mora biti profesionalni posao. On može biti i psihološki tretman- kaže Muslimović.
Napominje kako je grnčarski zanat izučio tek prije četiri godine, u selu Lješeva kod Visokog i kod majstora Esmira Ohrana.
-Nažalost, Esmir je umro prije desetak dana i red je da se ovom prilikom pomene njegovo ime. Glinu za izradu vadimo upravo u Lješevu, a da bi se izradila jedna posuda koriste se dvije-tri vrste gline i kvarcni pijesak.
Nakon što se posuda oblikuje, ona se suši dva-tri dana te nakon toga peče na 750 do 800 stepeni Celzijusa, kako bi dobila potrebnu čvrstoću i bila spremna za upotrebu- kaže Muslimović, koji dodaje kako u zimskom periodu održavaju ovakve radionice te promoviraju vještinu, koju u ljetnom periodu demonstriraju turistima na Starom gradu u Travniku.
Prodajom suvenira i predmeta od gline za kućnu upotrebu i spravljanje hrane, ostvare i nešto prihoda za travnički Zavičajni muzej, čija je direktorica Fatima Maslić ponosna je što su uspjeli ovladati ovom vještinom te što je mogu pokazivati i u drugim sredinama.
-Mi smo, uz poslove muzejske djelatnosti, pokrenuli i radionice ručne obrade tekstila i grnčarstva. Grnčarstvo je, barem što se tiče travničkog kraja, potpuno izumrla vještina.Zato smo po znanje morali ići u Lješevo kod Visokog- napominje direktorica Maslić, koja dodaje kako njen kolega uspješno primio zanat te ga sada nesebično dijeli širom BiH.
-On izrađuje predmete na ručnom kolu, pri čemu jednom rukom pokreće točak, a drugom oblikuje posudu. To je mnogo zahtjevnije od izrade na nožnom kolu, pri čemu su obje ruke slobodne i grnčar točak pokreće nogom- pojasnila je Maslo.
Zeničani su imali priliku da vide i dokumentarni film „Posljednji lončar u selu Pulac kod Travnika“, koji je snimljen prije 15-ak godina, a u selu se više niko ne bavi tim zanatom, mada ih je nakon Drugog svjetskog rata bilo 30-ak.