Muftija sarajevski prof. dr. Nedžad-ef. Grabus prisustvovao je prvoj zvaničnoj komemoraciji u Ujedinjenim nacijama u Njujorku na visokom nivou koja je bila posvećena obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, prenosi MINA.
Komemoracija je održana u plenarnoj dvorani Generalne skupštine UN-a i prva je nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici 23. maja ove godine, odnosno, proglašenja 11. jula Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine”.
Grabus se na početku obraćanja zahvalio prisutnima na današnjem sudjelovanju na ‘Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanju genocida u Srebrenici iz 1995. godine’, čime se čuva pamćenje i iskazuje počast žrtvama genocida u Srebrenici.
Muftija sarajevski je istakao da su se u BiH tokom stoljeća “dodirivali munare” džamija, tornjevi katoličkih i pravoslavnih crkava te sefardske i aškenaske jevrejske sinagoge.
“Cijela je BiH kao išarani ćilim sa svojom muslimanskom, katoličkom, pravoslavnom, protestantskom i jevrejskom komponentom. Bosanski duh je kosmopolitski; u BiH nikome nije tijesno i ima mjesta za sve njene građane. Ta snaga duha i zajedništva sačuvala je sve vjerske objekte tokom opsade Sarajeva od 1992. do početka 1996. i zbog te snage nije se podleglo nikakvom revanšizmu niti osveti. Sarajevo je jedan od svjetskih simbola zajedništva različitih vjerskih identiteta i stjecište različitih kultura – i to ne samo kroz sakralne objekte nego i kroz živu vjeru zajednica koje međusobno isprepletene žive u miru, svako u svom identitetu”, kazao je Grabus, te nastavio:
“Tokom kasnih devedesetih godina dvadesetog stoljeća situacija u Srebrenici je bila veoma teška za preživjele žrtve genocida u Srebrenici. Među prvim povratnicima u Srebrenicu bili su imami, duhovni lideri, mladići tek izašli iz fakultetskih učionica.
Imami Damir Peštalić u Srebrenici, Elvir Hodžić u Bratuncu i mnogi drugi postali su simbol nade, snage i utjehe majkama i očevima čiji su sinovi brutalno ubijeni, ali i braći, sestrama i rođacima. Islamska zajednica u BiH i vrhovni muftija dr. Husein Kavazović snažno su stali uz sve preživjele u Srebrenici i godinama ulažu maksimalne napore da se sačuva mir i dostojanstvo preživjelih žrtava genocida, pozivajući na poštivanje ljudskog dostojanstva i nepovredivost života, časti, vjere i imovine svih ljudi u BiH”.
Srebrenica nas opominje i podsjeća kako strašno nasilje devastira etičke dimenzije koje čuvaju ljudsko dostojanstvo, kazao je muftija sarajevski.
“U Srebrenici je prekršeno zlatno pravilo – zapovijed protiv neopravdanog ubijanja – i tako je ubijeno na hiljade svjetova. Jedan čovjek je jedan svijet. U etičkom monoteizmu u Starom i Novom zavjetu, te u Kur'anu, svaka osoba je svijet za sebe. U Svetoj Knjizi, Kur’anu Časnom, čitamo: ‘Ko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je cijeli svijet ubio, a ko spasi jedan život kao da je spasio živote svih ljudi.’ (El-Maida, 32)
U svima nama poznatom primjeru bratoubistva, o kojem govore Biblija i Kur’an, kojeg je počinio Kabil nad bratom Habilom, imamo snažnu poruku da nisu isti ubica i nevino ubijena osoba. Ta etička poruka često se relativizira u slučaju genocida u Srebrenici – od negiranja do širenja neistina o žrtvama genocida. Zato je važno djelovanje međunarodne zajednice i lokalnih aktera da se ne dopusti poricanje i negiranje zločina genocida u Srebrenici jer to vodi u nove zločine”, ocijenio je.
Najbolji primjer moralnosti i etičnosti, kako je kazao, jesu majke Srebrenice, čija su djeca brutalno ubijena, ali su uvijek pozivale na mir, suživot i poštivanje ljudskih prava.
“Majke Srebrenice su moralna vertikala bh. društva, snagom svoje vjere u pobjedu dobra bile su nam, a i sada su, inspiracija u teškim suočavanjima s posljedicama genocida u Srebrenici. Na temelju etičkog monoteizma znamo da zlo i dobro nisu i ne mogu biti isto.
Od majki Srebrenice uvijek se može čuti poziv na mir, uvažavanje različitosti, ali i stalno upozoravanje da zlo ne smije prevladati. Pozivamo sve vjerske lidere da se suprotstave zlu i djeluju na uspostavljanju bratskih odnosa među ljudima, posebno da se suprotstave lažnim narativima i širenju neistine o nemogućnosti života u miru s ljudima različitih etničkih i vjerskih identiteta.
Kao ljudi vjere, moramo se suprotstaviti mržnji, netoleranciji, nedjelovanju protiv zla i nepravdi – jer one vode opasnim posljedicama i ljudskoj patnji. Sve drugo nas vodi u moralni ponor. Zato stalno pozivamo na mir”, rekao je Grabus koji je svoje obraćanje zaključim molitvom za šehide genocida u Srebrenici, kao i za sve potlačene nevine ljude u svijetu.