Na stišava se bura oko odluke Vrhovnog suda da dadne ocu djete poznate pjevačice Severine Vučković.
Jeste da je majka svakom djetetu najvažnija osoba na svijetu i dva mjesta ispred oca, ali zar nema i otac neko pravo i obavezu što se tiče djeteta?
Rizikovat ću da se na mene ospe drvlje i kamenje, ali moram postaviti nekoliko logičkih pitanja? Zašto bi po automatizmu bilo logično da dijete nakon razvoda pripadne materi i to materi, koja lumpuje i pije kao da djeteta nema i svako malo mu dovodi novog čiku u kuću, kojeg to dijete mora zvati tata?
Nema li majka, koja dobije ulogu skrbništva nad djetetom obavezu da bude moralna i posvećena odgoju tog djeteta, bez obzira kako je živjela prije nego je to dijete došlo na svijet?
Zar sud ne uzima u obzir to kad razmatra odluku kome će dodijeliti dijete? Nije li jedna od “briga” suda da dodijeli dijete nekom ko će mu pružiti što normalnije djetinjstvo?
O ocu djeteta se malo zna, možda je i on sličan njoj, ali sve ovo treba uzeti u obzir prije nego se poviče – i ja sam Severina! Neko stavi taj natpis, a neko pored toga smontira sliku iz filma po kojem je postala poznata i na kraju ima više štete od javne podrške nego koristi.
Neki idu toliko slijepo u podršku pjevačici, da prave murale po Beogradu s njezinim likom u njezinoj najpoznatijoj prispodobi, vjerovatno iz zlobe, jer je pokazuje onakvu kakvu ona ne bi željela da je pamte.
Stavite se na kraju krajeva na mjesto tog djeteta i zapitajte se kako bi vama bilo da ugledate ovakav mural svoje majke?