Dijete kao statusni simbol: Dižemo kredite zbog dječijih rođendana

To je postalo kao jedna vrsta takmičenja ko će bolji rođendan napraviti. Isto je sa djecom koja se među sobom takmiče gdje idu na zimovanje

Psihoterapeutkinja Vahida Đedović, poznata i kao “doktorka za ljubav”, bila je gošća “Novog dana” na televiziji N1, a govorila o djeci kao “statusnim simbolima” i o tome kako roditelji djeci nameću maske od malih nogu.

Đedović piše i kolumne za mnoge časopise, a objavila je i dvije knjige – “Terapeut ljubavi” i “Obući košulju sretnog čovjeka”.

Dijete kao statusni simbol

Psihoterapeutkinju su pitali ko smo mi, a ona je rekla kako je jako teško spoznati samog sebe te da je to jedan mukotrpan i dugotrajan proces, ali se može provesti.

Svjetski je Dan osoba sa autizmom: Autizam je kad si majka 24 sata dnevno i ne postojiš kao bilo šta drugo

– Od djetinjstva smo počeli da namećemo te maske na sebe, jer roditelji, iz najbolje namjere, to rade svojoj djeci i greše često jer postavljaju pred djecu prevelike zahtjeve, pogotovo u današnje doba kada je dijete više statusni simbol nego dijete, kada dijete mora da svira klavir sa pet godina, kad mora da uči nekoliko jezika pa se roditelji hvale time, kaže Đedović i pojašnjava:

– Stavljaju se preveliki zahtjevi pred djecu koja nemaju mogućnost da se igraju i tako gube suštinsko biće jer možda oni ne žele to što im roditelji nude. Roditelji misle da je sve bolje nego da budu na internetu, međutim, roditelji treba da posvete vreme svome djetetu i da se igraju sa svojom djecom.

– Ima toga da roditelji svoje neostvarene snove žive kroz živote djece. Društvene mreže su odličan primjer toga. Danas je moderno da se slikaju đačke knjižice, diplome, da se hvali kako dijete ima prosjek 5.0. Ali, šta mi time poručujemo djetetu? Ne treba tome poseban značaj pridavati. Roditelji nemaju ispunjen svoj život.

Sve je postalo takmičenje

– Kad se slave rođendani djece, dižu se krediti da se proslavi. To je postalo kao jedna vrsta takmičenja ko će bolji rođendan napraviti. Isto je sa djecom koja se među sobom takmiče gde idu na zimovanje, rekla je ona za N1.

Takođe, kazala je i kako živimo lažne živote.

– Sve nam je to došlo vremenom, iz Holivuda, svi želimo da živimo holivudske živote, volimo da budemo popularni, da se priča o nama, bez obzira na koji način ćemo steći tu popularnost. Žene često znaju napraviti popularnost predstavljajući se kao žrtve. Deci su uzori starlete i ljudi sa rijalitija, istakla je poznata psihoterapeutkinja.

Lijepa Hana je pet puta pobijedila karcinom: Bolest nije kraj

Rekla je i kako se to dešava jer roditelji nisu posvećeni svojoj djeci dovoljno.

– Detetu se treba dati da bude suštinsko dete – reći mu “ja te volim bez obzira ako imaš trojke u knjižici”. Nećete danas videti da će iko postaviti tu fotografiju na društvene mreže. Takođe, više nisu dovoljne petice, sad je dovoljno samo 5.0. Moje dete mora biti najbolje zato što to govori o meni. Ljudi vole često da govore moje jer nemaju ništa svoje, naglasila je.

Ne bavimo se sami sobom

Upitana je i kakav je stvarni život ljudi i šta kada se ugase svjetla.

– Ljudi su uglavnom posvećeni političkim zbivanjima u zemlji i svi gledaju šta je ko rekao, u čemu je bila njegova žena, a zapravo nam to nudi jednu situaciju – ne bavimo se sami sobom. Hajdemo se radije baviti političarima, a nećemo svojim sopstvenim životom.

Kad se svjetla pogase, svi znaju kako spavaju, znaju da li u kontinuitetu mogu da odspavaju sedam ili osam sati, a to je neophodno da bismo bili sretni, kaže Đedović.

– Generalno smo nesrećni kao društvo. Ljudi treba da se zapitaju koje su maske na sebe stavili. Istraživala sam i disfunkcionalna ponašanja; mladi su nam depresivni, pa je tako istraživanje pokazalo da od 200 mladih, njih 30 odsto razmišljalo je o suicidu.

To ne znači da su pokušali, ali su razmišljali.

Otac podnio prijavu protiv nastavnika koji je opomenuo učenicu da je došla u školu u prekratkoj majici