Piše: Jagoda Savić
Prošlog mjeseca je gruntovnica sakrila nekretninu od jednog sudskog postupka. Radi se o stanu na lijepoj lokaciji i još uvijek se ne zna zašto je taj stan sakriven od sudskog spisa i ko će ga „klepiti“ kad se suđenje okonča?
Ali, idemo nekim logičkim redom da shvatimo ovu situaciju koja definitivno ugrožava ugled našeg pravosuđa. Najprije treba da znamo da u nekim osjetljivim predmetima o kojima odlučuje sud, identitet osoba štiti nekoliko važećih zakona u FBiH, pa ga ni ja ne bih otkrila mojim čitaocima. Zato ćemo dotičnu za ovu priliku nazvati osoba X. Na Opštinskom sudu u Sarajevu se protiv nje vodi vanparnični sudski postupak broj 65 0 V 10…… 24 V za trajno i potpuno oduzimanje poslovne sposobnosti jer više nije u stanju da se sama brine o sebi.
U njenom sudskom spisu postoje pismena obraćanja sudije matičnom uredu, policiji i gruntovnici kako bi se prikupile bitne informacije koje omogućavaju osnove vođenja postupka, kao npr. da joj se izvodom iz matične knjige rođenih utvrdi identitet, da joj se izvodom iz knjige državljana utvrdi da se radi o državljanki BiH, da joj je prebivalište po evidenciji CIPS-a u Novom gradu, što bi značilo da je Centar za socijalni rad Novi grad mjesno nadležan da bude predlagač postupka itd.
Buduću gubitnicu svih ljudskih prava je posebno dojmilo što je postupak protiv nje podnešen 19.01.2024 godine, na crkveni praznik Bogojavljenje, jer se tog dana na pozdrav „Bog se javi“ odgovara sa „Vaistinu se javi“. Taj datum joj je dao podsticaj da počne da se brani od procedure koju su joj nametnuli, a njena borbenost i mudrolije zaslužuju da budu zabilježeni.
Osoba X je najviše majstorstva pokazala u odbrani svoje imovine. Za pokazanu vještinu je bitno znati da je osoba X sa diplomom inžinjera do penzije održavala softvere (software) za cijelu kompaniju u kojoj je radila, a koja je jedna od najvećih u našoj državi. Ona se najprije 18.01. 2024 godine obratila Opštinskom sudu u Sarajevu sa molbom da joj se dostave sva dokumenta iz njenom sudskog spisa i do danas od suda nije dobila nikakav odgovor. Primila je jedino poštansku povratnicu koja je dokaz da je sud zaprimio njen zahtjev.
Šta je učinila osoba X u svoju korist? Vjerovatno se, nakon tri nedelje uskraćenog odgovora o sudskom spisu, zbog prethodnog radnog iskustva sa softverima, dosjetila elektronskih mehanizama koji su joj zakonom dostupni i dobila ideju kako da ih upotrijebi. Najprije je na Internetu našla Pravilnik o sistemu za automatsko upravljanje predmetima o sudovima, o takozvanom CMS sistemu. Zatim ga je pročitala i našla u njemu član 117 koji putem interneta reguliše pristup predmetima strankama, zastupnicima i punomoćnicima i daje joj puno zakonsko pravo da zaviri u svoj spis. Kad ga je pročitala, rekla je samo „A ha, to sam i ja“. Onda je obukla kaput, stavila beretku na glavu, zgrabila tašnu i sjela na tramvaj. Kad je došla do suda, mrtva ‘ladna je otišla na šalter, dala svoju ličnu kartu, dala broj postupka koji se o njoj vodi i zatražila jedinstveni pristupni kod da putem Interneta uđe u svoj sudski spis. Kad je otvorila svoj predmet samo je uzviknula „Nema mog stana!“. Onda ju je neka sila povukla da odmah kopira i isprinta sva dokumenta iz tog spisa. Kopiranje i printanje se ispostavilo kao odličan potez jer već od narednog dana neki sudijini dopisi više nisu mogli da se otvore kad im se pristupi putem Interneta.
1.)ZK izvadak:
O čemu se radi? Sudija koji vodi njen predmet je 25.01.2024 godine poslao dopis gruntovnici koja se nalazi u istoj zgradi gdje i sudija, i odmah sutradan 26.01.2024 je od gruntovnice dobio odgovor broj 065-0-RZ…./24 kojim je gruntovnica umjesto dva ZK izvatka dostavila samo jedan. Gruntovnica je sudiji odgovorila da osoba X posjeduje u kuću na Baščaršiji, ali nije dostavila ZK izvadak njenog stana na Otoci u kom živi zadnje 52 godine! Centar za socijalni rad Novi grad je od policije tražio uvjerenje o prebivalištu dok je ona još bila u bolnici, i Policijska uprava Novi grad je dopisom broj 05-07-10…../23 obavijestila ovu socijalnu službu da osoba X ima prijavljeno prebivalište na Otoci.
Mislim da bi bio pretjeran i previsok zahtjev da ja od sudije tražim toliko visprenosti da sam uoči da se adresa u Starom gradu iz dopisa gruntovnice, gdje se nalazi kuća, i adresa iz dopisa policijske stanice u Novom gradu gdje stanuje, nalaze u dvije različite sarajevske opštine. Ne bih od sudije zahtijevala ni da se sam zapita u čijem onda stanu živi zadnjih pola vijeka? I to bi takođe izašlo iz okruga njegovih kompetencija. Za sudiju ćemo imati neka druga pitanja koja ćemo uskoro postaviti….
Pitanje stana na Otoci za sobom povlači potrebu za logičkim pojašnjenjem zašto je taj stan sakriven od sudskog spisa i kome će pripastinakon što je izvučen iz popisa imovine osobe o kojoj će odlučivati staratelj? Tačnije rečeno, šta je motiv i ko će od ovog nemilog pravnog događaja imati najviše koristi? U konačnici, ko će se useliti u taj stan na Otoci?
2.)Nedostaci javnih evidencija:
Ostajem pri tome da su matični uredi i gruntovnice, dokazi da postojimo i da nešto posjedujemo, službe javne evidencije od posebnog društvenog značaja i da u njima ne bi smjelo da bude grešaka. U ovom slučaju da se nekretnina sakrije od sudskog spisa imamo tri mogućnosti. Prva je da je neko od šefova gruntovnice, ko ima pristup svim podacima, svjesno, sa lošom namjerom i umišljajem, sakrio ovaj stan u namjeri da ga kasnije uzme sebi ili da nekome drugome. Druga je da je gruntovnica radila u sprezi sa nekim od ovlaštenih organa i da bi se tal od nezakonitog stečenog stana podijelio.
Treća mogućnost, koju smatram najrealnijom, je da postoji puno grešaka u unosu podataka u gruntovnicu pozivom na ime vlasnika nekretnine. Isti slučaj je i sa pozivom na naziv ulice, na osnovu kog se u svim uređenim grutovnicama u Evropi odmah i lako može dobiti traženi podatak. Da li je tome razlog jeftin kompjuterski program koji ima konceptualne nedostatke ili nedovoljna pažnja osoba koje su bile plaćene za unos podataka kad se u našoj zemlji formirala harmonizovana baza gruntovnih podataka? Harmonizacija je bila plaćena novcem Svjetske banke, i to prevelikom sumom novca, da bi bila u ovakvom raskoraku sa kvalitetom usluge. Ova dva nedostatka „prizivanja“ podataka iz javnih baza podataka su ozbiljan problem javnih evidencija države u kojoj živimo. Kad se sve sabere, pristup gruntovnim podacima je previše krut i nerealan jer očekuje da svaka stranka, pa i ona nepismena, ona što se jedva dovuče do šaltera, ona kojoj su izgorjeli svi dokazi o vlasništvu, ona koja ima problema sa pamćenjem i njima slične, znaju broj katastarske opštine na kojoj im je nekretnina, broj ZK uloška a negdje i DN oznaku. Umjesto da je svaki gruntovni podatak bio regularno upisan u svaku kolonu kad se stvarala nova evidencija, stranke se šalju u katastarske urede svojih opština, pa se onda vraćaju nazad i ponekad i po nekoliko puta , pa opet ne uspiju da dobiju svoj ZK izvadak, odnosno validni dokaz o imovini koju posjeduju.
3.)Neočekivani obrt situacije:
Osoba X je prije nekog vremena otišla u gruntovnicu da zatraži ZK izvadak za taj stan i na šalteru su joj rekli da nije upisan u gruntovne knjige ili da se možda vodi na nekog drugog. Ona je onda, prizivajući svoje do penzije korišteno znanje, rekla šalterskoj radici „ „Sada ćeš u sistem ukucati moj matični broj 30……… i vidjeti šta će ti se pojaviti.“ Šalterska radnica je pogledala u ekran svog kompjutera i iznenađeno rekla „Vidi, stvarno ga ima! Ne znam kako ga nije bilo?!“ Hoću samo da kažem da se ZK izvadak, za stanove i kuće za koje šalterski radnik kaže da ih nema u evidenciji , može iz iste evidencije da izvuče pomoću matičnog broja JMBG !
4.) Javna šteta:
Dostaviti lažan podatak u sudski spis se može podvesti i pod neko od krivičnih djela protiv pravosuđa. Činjenično gledano, sarajevska gruntovnica je obmanula sudski postupak i navela ga na pogrešno zaključivanje na način da je smanjila obim imovinske mase osobe X. Gospodinu Damiru Batotiću, predsjedniku Opštinskog suda u Sarajevu, je prošle godine bio signaliziran problem gruntovnih podataka, ali ih on nije shvatio ozbiljno i poklonio je svoje povjerenje odjeljenju gruntovnice a ne osobi koja ga upozorila na greške. Nisam vidjela svrhu da se ponovo obraćam predsjedniku suda, jer on ima diskreciono pravo da vjeruje kome on želi, i nemam pravo čak ni da mu prigovorim za pogrešan izbor. Međutim, predsjednik suda će kad-tad morati na sebe da preuzme odgovornost za upotrebu lažnih gruntovnih podataka u sudskim postupcima koji se vode u Sarajevu. I podatak koji nedostaje se mora smatrati lažnim jer ne pokazuje stvarno činjenično stanje, a takav podatak će prije ili kansije postati socijalno vidljiv…