Inflacija – situacija kada novac vrijedi manje

Federalni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnoj neto plati za novembar 2022.

Informacije pokazuju ono što se pretpostavljalo,  plata jeste rasla, ali građani i pored toga ne žive bolje.

Suština stvari je u slijedećem, troškovi života rasli su brže od plata, pa je standard građana unazađen. Jednostavno novca iako suštinski imamo više na raspolaganju, za njega ne možemo kupiti više, nego isto ili manje, jer novac ima manju vrijednost.

Prosječna mjesečna neto-plata za novembar 2022. godine u Federaciji BiH iznosi 1.161 KM i nominalno je viša za 1,9 posto a realno viša za 2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

No, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna neto plata za novembar 2022. godine nominalno je viša za 13,6 posto a realno niža za 3,4 posto.

Analiza podataka prema djelatnostima KDBiH 2010 u mjesecu novembru 2022. u odnosu na oktobar 2022. godine pokazuje da je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u djelatnosti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 6,2 posto, zatim u djelatnostima ostale uslužne djelatnosti za 4,5 posto i djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 4,2 posto.

Smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnostima javna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje za 1,6 posto.

Šta je inflacija?

Posljednjih mjeseci, ali i godinama unazad slušamo u medijima o inflaciji, mnogima koji nisu ekonomisti po struci možda i nije baš jasno šta je to tačno inflacija. Ekonomska situacija neke ekonomije/privrede u kojoj dolazi do opšteg povećanja cijena usluga i dobara zove se inflacija.

Inflacija kao pojava generalno označava period kada progresivno rastu cijene proizvoda i usluga, i onda kao posljedica za istu količinu novca od prije godinu dana, danas možete kupiti puno manje stvari i koristiti manje usluga. Zapravo inflacijom se smanjuje vrijednost valute u nekom periodu jer za isti iznos novca se može nabaviti manje nego prije.

Inflacije troškova nastaju kao rezultat porasta cijena ključnih za funkcionisanje ekonomije, poput porasta cijena energenata, porasta cijena rada, a to sve u konacnici dovodi do promjena deviznih kurseva. Suštinski novac manje vrijedi.

Novac manje vrijedi

Ono čega moramo biti svjesni da iako je plata na papiru – nominalno veća, odnosno veći je iznos novca i pripadajućih doprinosa koji se uplaćuje, međutim plata kao kategorija je osjetno manja nego godinu ranije.

Realna vrijednost odražava vrijednost novca na tržištu, da ilustrujemo, namirnice koje smo prošle godine mogli kupiti za 100KM danas koštaju 130KM. Uzmemo li primjera radi da je plata rasla za 15% mi suštinski imamo situaciju da možemo priuštiti 115 KM ako uračunamo povećanje plate, što označava da nam nedostaje još 15 KM kako bi kupili iste namirnice koje smo godinu ranije kupovali za 100 KM. Plata nam je nominalno rasla 15% ali njen rast nije pratio rast inflacije i mi sa više novca nego prošle godine možemo priuštiti manje namirnica. Ista je situacija i kada se radi o energentima, komunalnim uslugama i svim robama široke potrošnje.

G. Admir
G. Admir
Articles: 131
0 0 votes
Ocjena članka

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x