Iz povijesti muslimana u Kini

Zemlja koja se pruža od pacifičkog ruba do srca Azije. Posjeduje jedno od sedam svjetskih čuda Kineski zid, ali Kina posjeduje i jedno blago koje je skrivala bolje od ičega, a to je 90 miliona muslimana sa njihovom jedinstvenom historijom. Medu populacijom od 1,4 milijarde stanovnika različitih naroda spada i muslimanska manjina koja je historijski bila “odgovorna” za mnoga civilizacijska dostignuća kojim je Kina postala ono što je danas.

Mezar ashaba u Kini

Muslimani su manjina koja je pokazala veliku snagu suočavanja s nevoljama koje su ih pogađale iz dana u dan, u okrutnom režimu koji kontroliše sve tokove života u Kini, uključujući i slobodu prakticiranja vjere. Režim koji je svo vrijeme demonstrirao silu prijeteći da neće prezati ni od čega kako bi zabranio bilo koju ideju koja nije u skladu sa njegovom ideologijom. Međutim, muslimani Kine pokazali su veliku dosjetljivost kako bi opstali i očuvali svoju vjeru u okolini punoj mržnje i tlačenja. Rezultat toga je da islam u Kini i danas nastavlja da jaca i raste. Prvo poglavlje knjige o historiji muslimana Kine počelo je 651. godine. Prema kineskim historijskim podacima, ovo je bila godina u kojoj je islamska vlada Medine, tokom hilafeta Osmana r.a., poslala izaslanike i predstavnike da se susretnu sa kineskim vladarem u glavnom gradu Zian.

Jedan od izaslanika bio je Sad bin Ebi Vekas, Poslanikov, s.a.v.s., rođak, koji je ukopan u Quang Zu, gradu u kojem se njegov mezar još uvijek nalazi. Historija pokazuje da su između 7. i 13. vijeka islamsko i kinesko carstvo bile najnaprednije trgovačke nacije u svijetu. Mada prvi podaci o kineskom kontaku sa muslimanima spominju 651. godinu, pretpostavlja se da su se još ranije muslimanski, arapski ili perzijski trgovci, koji su putovali kopnom, nastanili pored poznatog “puta svile” u sjeverozapadnom dijelu Kine. Spori proces islamizacije Kine počeo je putem trgovačkog kontakta koji se svakodnevno odvijao, a i putem sklapanja brakova između trgovačke zajednice muslimana i lokalnog stanovništva. Godine 629. prva džamija, van Arabije, sagrađena je u Queng Zu pod nazivom “Qven Ta Si” koja je do dan – danas sačuvana.

Prve podjele

Od 7. do 17. vijeka nije bilo podjele muslimana na sekte. Vecina muslimana Kine sebe je nazivala “kadim” što znaci sljedbenici tradicionalnog načina ispoljavljanja Islama. Devedest devet odsto muslimana bili su sunije, sa jakim perzijskim akademskim utjecajem. Vecina muslimana Kine slijedi Ebu Hanifin i malikijski mezheb, ali su zastupljeni i sljedbenici šafijskog mezheba. Formiranje razlicitih islamskih sekti zapocelo je u 18. vijeku i imalo je veliki uticaj na muslimansku zajednicu u Kini. Kao i ostatak islamskog svijeta krajem, 19. vijeka, kineska muslimanska zajednica bila je u stanju opće žudnje za reformom.

Običan musliman težio je za velikom promjenom i ova promjena došla je u obliku islamskih pokreta preporoda, koji su se počeli javljati, a svoju inspiraciju dobili su iz mjesta rodenja Islama, Arapskog poluostrva. Glavni cilj bio im je da ohrabre ljude da prepoznaju i odbiju neislamske običaje, koji su se uvukli u Islam i da umjesto toga, svoje živote usmjere prema učenjima Kur'ana i sunneta posljednjeg Božijeg Poslanika, s.a.v.s. Ljudska žed za reformom učinila je to popularnim i kao rezutat mnogi poznati imami ujedinili su se u ovom nastojanju. Međutim životni standard muslimana oslabio je nakon što su komunisti preuzeli vlast 1949.

Poznati kineski muslimani

Prisutnost Islama dala je jednog od velikih moreplovaca Kine, admirala Muhammed Zeng Ho, porijeklom iz stare muslimanske porodice Ma u provinciji Yunnian. Vladar Ming dinastije promijenio je njegovo prezime Ma u Zeng. Admiral Zeng Ho predvodio je flotu od nekoliko stotina brodova i putovao je mnogo po zapadnim morima. Njegova flota posjetila je preko trideset različitih zemalja u Aziji i Africi. Dosegla je jugoistočnu Aziju i obalu istočne Afrike 150 godina prije otkrića takozvanog Kolumbovog “Novog kontinenta”. Gdje god je njegova flota dospjela, promovirala bi dobronamjernost, prijateljstvo i internacionalnu trgovinu sa lokalnim stanovništvom. Iako je njegova flota bila praćena velikim brojem vojnika, on nije nikada terorizirao lokalno stanovništvo niti je kolonizirao njihovu zemlju.

Ovo služi kao jak kontrast onom što su kasnije evropske snage uradile domaćem stanovništvu i njihovim zemljama. Tokom njegovog posljednjeg putovanja, admiral je predvodio flotu i doputovao je na Arapsko poluostrvo, u svetu islamsku zemlju, gdje je obavio hadž. U srednjem vijeku učenjaci islamskog svijeta posjedovali su veoma bogato znanje iz matematike, algebre i trigonometrije. Nakon što su muslimanski učenjaci ovo predstavili u Kini, znatno su doprinijeli izučavanju astronomije. Tokom dinastije Yang muslimanski opservatorij uspostavljen je, rame uz rame, sa kineskim opservatorijem. Poznati islamski astronom po imenu Džemaludin bio je zadužen za muslimanski opservatorij. Napravio je sedam različitih astronomskih instrumenata u bronzi i ovi instrumenti se još uvijek čuvaju u Kini. Također preveo je i arapske nazive zvijezda na kineski jezik. Drugi poznati muslimanski astronomi zabilježeni u Yang historiji bili su Abdullah i El-Mesali koji su pomogli da se reguliše i sredi kalendar koji se koristio u Kini kako bi smanjili razliku između sunčevih i mjesečevih godina.

Autor: Adisa Pušina, islam.ba

Redakcija
Redakcija
Articles: 139
0 0 votes
Ocjena članka

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x