Krivično gonjenje prema učiniocu moći će se preduzeti samo ukoliko je navršio 14 godina života
Maloljetni dječak koji je jutros u školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu pucajući iz pištolja usmrtio osmoro djece i čuvara, a ranio još šestoro djece i nastavnicu, krivično će odgovarati samo ako ima navršenih 14 godina, izjavio je za portal N1 Srbija advokat Boško Knežević.
Tada je isključena mogućnost maloljetničkog zatvora pošto je riječ o mlađem maloljetniku. Međutim, u slučaju da još nije napunio 14 godina života – ni ne postoji mogućnost krivičnog ili prekršajnog gonjenja. Roditelj može da odgovara, ali samo – prekršajno. Kada je riječ o njegovom pravu na osnovno obrazovanje, najteža sankcija može biti – premještaj u drugu školu.
Učenik Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“ koji je zbog sumnje da je izvršio ovaj zločin uhapšen u školskom dvorištu, rođen je 2009. godine.
Da li će biti krivično gonjen zavisi prvenstveno od toga da li ima punih 14 godina života.
„U pogledu, krivičnog gonjenja i eventualnog krivičnog sankcionisanja, na ovog učinioca će se primjenjivati Zakon o maloljetnim učiniocima krivičnih djela i krivičnopravnoj zaštiti maloljetnih lica, koji je specijalni propis u odonosu na Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku“, objašnjava Boško Knežević.
Sagovornik portala N1 ističe da, prema odrebi člana 2 ovog Zakona, ukoliko lice koje je učinilo djelo, odnosno učinilac, u momentu kada je djelo učinjeno, nije navršilo četrnaestu godinu života – prema njemu se ne mogu izreći krivične sankcije, niti primijeniti druge mjere koje predviđa ovaj Zakon.
„Stoga, ukoliko učinilac još nije navršio 14 godina života, ne postoji mogućnost krivičnog ili prekršajnog gonjenja u odnosu na njega“, pojašnjava Knežević.
Krivično gonjenje prema učiniocu moći će se preduzeti samo ukoliko je navršio 14 godina života.
„Kada govorimo o konkretnom slučaju, ovaj učinilac bi bio, u smislu Zakona, mlađi maloljetnik, pošto nije još navršio 16 godina“, navodi on.
Knežević smatra da će, u zavisnosti od konkretnog opredjeljenja djela od strane postupajućeg višeg javnog tužioca u Beogradu, ovo djelo biti kvalifikovano ili kao „sticaj više krivičnih djela teškog ubistva“, ili „sticaj više krivičnih djela ubistva“.
„U pogledu eventualnog sankcionisanja, Zakon, u članu 9, stav 2, predviđeno je da se mlađem maloljetniku mogu izreći samo vaspitne mjere, čime je isključena mogućnost izricanja maloljetničkog zatvora“, precizira sagovornik.
Kada se govori o vaspitnim mjerama, postoje tri mogućnosti.
Vaspitne mjere
Prva su mjere upozorenja i usmjeravanja: sudski ukor i posebne obaveze.
Drugu mjeru predstavljaju mjere pojačanog nadzora: pojačan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca, pojačan nadzor u drugoj porodici, pojačan nadzor od strane organa starateljstva, pojačan nadzor uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloljetnika.
Treće su zavodske mjere: upućivanje u vaspitnu ustanovu, upućivanje u vaspitno-popravni dom, upućivanje u posebnu ustanovu za liječenje i osposobljavanje.
„Svakako, imajući u vidu prirodu i intenzitet učinjenih djela, ispunjeni su uslovi za najstrožu sankciju koja se po ovom Zakonu može izreći mlađem maloljetniku – upućivanje u vaspitno-popravni dom. Ipak, bez obzira na težinu i obim učinjenog djela, ovo upućivanje u vaspitno-popravni dom može trajati najduže četiri godine, a na svakih šest mjeseci se vrši preispitivanje osnova za obustavu izvršenja ove mjere“, precizira advokat Knežević.
Odgovornost roditelja
Boško Knežević ističe da nezavisno od mogućnosti krivičnog gonjenja i krivičnog sankcionisanja maloljetnog učinioca, prema odredbama Zakona o prekršajima kao i prema kaznenim odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, postoji mogućnost vođenja prekršajnog postupka protiv roditelja u konkretnom slučaju za pojedine prekršaje.
„Kada se radi o disciplinskom postpku u obrazovnoj ustanovi, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja je propisano da se za teže povrede direktor pokreće postupak odmah, a najkasnije u roku od dva dana od dana saznanja, o čemu odmah, a najkasnije narednog radnog dana obavještava roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika. Direktor vodi i okončava postupak. Ukoliko se učenik ispiše iz škole prije okončanja postupka, u ispisnicu se unosi napomena da je protiv učenika vođen postupak“, precizira advokat.
Najteža sankcija – premještaj u drugu školu
Knežević ističe da, imajući u vidu da je osnovno obrazovanje Ustavom Republike Srbije predviđeno kao obavezno, to je kao najteža disciplinska sankcija predviđena – premještaj učenika od petog do osmog razreda u drugu osnovnu školu na osnovu odluke nastavničkog vijeća, uz saglasnost škole u koju prelazi, a uz obavještavanje roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika.
„Potpuno je drugo pitanje koja će škola tu saglasnost dati“, ističe Knežević.
U slučaju da ne dobije saglasnost druge škole – ostaje u postojećoj.