U martu 1991. godine Alija Isaković najavljuje da će minimalno 50% stanovništva na popisu iz 1991. godine navesti bosanski kao maternji jezik. Bila je to, za to vrijeme, ambiciozna tvrdnja obzirom da je u socijalističkoj Jugoslaviji bosanski jezik bio negiran a srpskohrvatski je predstavljan kao maternji jezik stanovnika Bosne i Hercegovine.
Ipak, prema popisu iz 1991. godine bosanski jezik postaje najdominantniji sa 37,3%, zatim srpsko – hrvatski sa 26,5%, srpski 18,8% i hrvatski 13,4%.
Interesantna je analiza presjeka podataka o etničkoj pripadnosti i maternjem jeziku. Bosanski jezik, osim što je jezik Bošnjaka, ujedno je jezik Hrvata, pa i jezik Srba.
Shodno tome Alija Isaković daje zanimljive podatke u jednom svom osvrtu na bosanski jezik poslije popisa stanovništva 1991. godine: “U Bosni ima Hrvata – Bosanaca, tradicionalno. Na popisu stanovništva 1991. godine znatan broj njih pisao je bosanski jezik kao maternji. Srba – Bosanaca ima samo kao pojedinaca. Tako je bilo i u prošlosti.”
Prema rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine bosanski jezik je dominantan sa 52,86%, s tim što je približno 17 000 Hrvata kao maternji jezik navelo bosanski, ali i više od 7 000 Srba, piše bosnae.
Za bosanski se odlučilo više od 33 000 Bosanaca te preko 10 000 Muslimana i skoro 10 000 onih koji su se izjasnili kao Bosanci i Hercegovci, pa je u konačnici, po posljednjem popisu, govornika bosanskoj jezika za približno 97 000 više nego Bošnjaka.
face.ba