Nakon što je izazvao polemiku retorikom o bosanstvu, te došao u sukob sa intelektualcima bh. društva, Kurtćehajić ide dalje. Sada je opleo po reisu Kavazoviću.
Kurtćehajićevo saopšenje prenosimo u cjelosti, bez izmjena:
“Kavazović vjerovatno pod pritiskom i u najboljoj namjeri htio je da stavi tačku na polemiku Bošnjak , Bosanac i pri tome je napravio katastrofalnu grešku izjavom da smo mi Bošnjaci nismo Bosanci. Ogroman broj Bosanaca se pisao Bošnjak da se ne bi dijelili. Ovo ih je isprovociralo. Iako Bošnjak ima svoje historijsko utemeljenje za naš naziv i sto puta je bolje nego Musliman sa velikim M kad nam je religijska odrednica dozvoljena za etnički pripadnost iako Bosanac ima mnogo dublje historijsko utemeljenje a i korespindira sa nazivom države i jezika i mnogo je bolje u političkom smislu od bošnjaštva koje je kao i bošnjanin anahronizam.
Da su te 1993. godine prije Bošnjačkog sabora pitali gradjane BiH bar na uzorku od 3000 građana žele li da se zovu Bošnjaci ili Bosanci preko 95% bi reklo Bosanci. Zato nisu htjeli ni da pitaju. Iako Kurtćehajić naglašava da je iz visoke intelektualne porodice saznao je da je Bošnjak u svojoj 31 godini a Bosancem su ga zvali svi pa i u njegovom rodnom Bijelom Polju.
Ideja bosanstva može spasiti Bosnu jer ima integrativni karakter a podjela na Bošnjake, Srbe i Hrvate vodi definitivno u podjelu BiH što mnogima nije mrska ideja kao i guruu bošnjaštva akademiku Muhiću koji smatra da bi se time dobila bošnjačka nacionalna država.
Kad je upozorio akademika Muhića da možemo ostati i bez cijele Bosne mrtav hladan mu je napisao da su i Jevreji ostali bez države ali su je povratili nakon 2000 godina. I na kraju je Kurtćehajić dodao da svi oni koji su za afirmaciju Bosanstva nisu antibošnjaci kao što akademik Muhić tvrdi kao što ni intelektualci koji su zamijenili naziv Musliman nazivom Bošnjak nisu antimuslimani ali smatraju da je bosanstvo bolje od bošnjašva.
I Evlija Čelebija je koristeći Ugarski prevod za bosanskog čovjeka rekao da u Bosni žive Bošnjaci ali im je mnogo milije kad im kažete Bosanci. Kako tada tako i danas. Bošnjaštvo se poštuje a bosanstvo se voli. Srednjevjekovna država Bosna, bosanski banovi i kraljevi, sedamnaest bosanskih a ne bošnjačkih vezira a danas imamo bošnjačkog člana Predsjedništva. O ovom problemu trebaju dati riječ naučnici a i građani BiH koji se ovaj put moraju pitati kako više vole da se zovu”, stoji u saopštenju.