Na današnji dan, prije 30 godina nastala je jedna od najpoznatijih fotografija Sarajeva pod opsadom

Na današnji dan, prije 30 godina, nastala je jedna od najpoznatijih fotografija Sarajeva pod Opsadom. Napravio ju je španski fotoreporter Gervasio Sanchez u Vijećnici. “U nedjelju 25. jula 1993. godine ušao sam u biblioteku Sarajeva oko 9.30 sati ujutro i snimio ovu fotografiju koja simbolizira uništavanje kulturnih mostova među zajednicama. Pisac Juan Goytisolo ga je definisao kao memoricid”.

Španac Gervasio Sánchez jedan je od najpoznatijih fotoreportera na svijetu. Izvještavao je iz Bosne i Hercegovine od početka do kraja agresije i autor je jedne od najpoznatijih fotografija iz opkoljenog Sarajeva. Riječ o fotografiji sarajevske Vijećnice, tada zapaljene i uništene Nacionalne biblioteke, kroz čije se ruševine prolama nestvaran zrak svjetlosti. Ta je Sánchezova fotografija danas izložena u nekoliko muzeja svijeta.

Fotografija je prvi put objavljena uz tekst Juana Goytisola Cuaderno de Sarajevo (Sarajevska bilježnica), kojeg je on napisao u El Paisu. Onda je objavljena u nekoliko drugih svjetskih novina i izazvala je veliko iznenađenje. Sam Juan Goytisolo govorio je o ‘pamćenju’ i analizirao da je to što se dogodilo s bibliotekom uništavanje sjećanja. Jer, šta je bila sarajevska biblioteka? To je bilo mjesto gdje su bili povezani svi mostovi suživota između različitih kultura, između različitih religija. Ta fotografija je jasan primjer ‘memoricida’. Oni koji žele okončati suživot uništavaju bit života, a to je kultura. Prije fizičkog ubijanja građana ubijaju mostove koji povezuju, ubijaju kulturu. A u toj biblioteci pohranjena je bosanska kultura.

Vijećnica je i simbol čovjeka i civilizacije. I barbarski srušena i ljudski obnovljena Vijećnica poručuje svim agresorima na BiH i svim kreatorima i izvršiocima genocida nad građanima BiH da je država BiH uvijek uspijevala pobijediti zlo i fašizam, agresiju i genocid. Zato oni koji su zapalili Vijećnicu zapravo palili su povijest Sarajeva, tradiciju i kulturu države BiH koja je čuvana u Vijećnici. Zbog tog barbarskog, anticivilizacijskog zločina agresije i genocida palitelji Vijećnice i rušitelji države BiH će vječno ostati na smetljištu historije.

Do danas brojni vlastodršci širom svijeta nisu shvatili da snagu misli i duha, bilo u obliku pisane riječi ili izraženu nekim drugim umjetničkim jezikom, nije moguće izbrisati. Još nije izmišljeno oružje koje je snažnije od snage bosanskohercegovačke države.

Obnova Vijećnice kao trijumf graditelja jasan je dokaz da su dobra djela trajna i neuništiva baština, ali i poruka rušiteljima gradova i paliteljima knjiga i biblioteka, te kreatorima i izvršiocima agresije i genocida da zlo i mržnja nikada neće nadvladati. O tome Sarajevo i BiH mnogo znaju i tu svoju priču nikada neće prestati prenositi generacijama koje dolaze. Vijećnica ostaje simbol kulture, historije, tradicije i pamćenja za sve ljude zemlje BiH, za sve ljude svijeta, za sve civilizacije.

Institut za istraživanje genocida, Kanada se zahvaljuje svim generacijama koje su brižno čuvale i sakupljale svjedočanstvo o zemlji i državi BiH, njenom postojanju, historiji, kulturi i tradiciji, moleći ih da sačuvaju ovo neprocjenjivo blago. Ne zaboravite, pamtite, opominjite! Ne u ime mrženje, već u ime bolje i sretnije budućnosti.

IGK