Ispred zgrade uprave Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, uz glavnu saobraćajnicu u Sarajevu vijori zastava naše zemlje, ali okrenuta naopako.
Donosimo obješnjenje kako ispravno istaknuti zastavu BiH.
Centralni dio zastave BiH je trokut koji ima dvije simbolike. Trokut na državnoj zastavi simboliše njen geografski izgled. Također, on predstavlja i tri konstuitivna naroda. Bh. zastava ima samo jedno lice, za razliku od većine svjetskih zastava. Razlog za to leži u nepostojanju pravilnika o kačenju zastave i njenom obilježavanju.
Prema pravilu veksilologije, nauke o zastavama, zastava se kači na lijevu stranu jarbola. Zastava BiH je horizontalna i problem nastaje kada se ona postavlja u vetikalni položaj. Zastava se kači u smjeru kazaljke na satu.
Žuti trougao predstavlja geografski izgled Bosne i Hercegovine. Zvijezde predstavljaju evropsko okruženje i stremljenje BiH. Najčešći problem je u tome kako postaviti zastavu u vertikalni položaj.
U nedostatku takve instrukcije primjenjuje se nepisano pravilo o obaranju horizontalne zastave u vertikalni položaj tako što se obori jarbol. Čak i bez takve instrukcije jasno je da je položaj jarbola najčešće ukoso i prema tome to “pravilo o obaranju jarbola” je i neizbježno.
To nadalje znači da je dopušten i položaj zastave “na bok”. I to doista vrijedi za mnogo zastava, mada se nikako ne može govoriti o obaveznom pravilu. Imamo slučajeva gdje se propisuje posebna vertikalna zastava jer neke države strogo insistiraju na uspravnom položaju, recimo njihovog grba (najčešće zbog krune u njemu) a pogotovo ako je riječ o konturi države, što je upravo slučaj sa bh. zastavom.
Neke države imaju instrukciju da se tako oborena zastava ‘flipuje’ radi podudaranja sadržaja u horizontalnom i vertikalnom položaju. Naprimjer zastava SAD-a – zvjezdice uvijek gore lijevo. Stoga, ako ćemo slijediti taj princip, odnosno podudaranje horizontalne i vertikalne zastave, bh. zastavu uopće nije teško ispravno postaviti u horizontalnom i vertikalnom položaju, jer bh. zastava tehnički to omogućava bez potrebe da se prave posebna horizontalna i posebna vertikalna zastava – pojasnio je ranije Mile Srdanović, inžinjer koji se bavi proučavanjem zastava i grbova.
Pitanje državne zastave nije riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Dugo su politički predstavnici iznosili radikalno različite prijedloge zastave, u vezi čega se nisu mogli dogovoriti.
Početkom februara 1998. godine, tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp sam je donio odluku o zastavi BiH. Godine 2001. Zakon je usvojio Parlament BiH. No, od tada, do danas, nije riješen problem kako pravilno istaknuti državnu bh. zastavu.
