Gradska džamija u Cazinu, poznata i kao Čaršijska džamija, predstavlja jednu od najvažnijih vjerskih i kulturno-historijskih znamenitosti grada. Smještena u srcu Cazina, ova džamija ima dugu historiju koja datira još iz osmanskog perioda, a kroz stoljeća je postala simbol duhovnog života Cazinjana i šireg krajiškog prostora.
Ova džamija se ističe svojom arhitekturom, koja kombinuje tradicionalne elemente osmanskog stila s lokalnim utjecajima. Njena jednostavna, ali elegantna fasada i prostrano dvorište stvaraju miran ambijent za vjernike i posjetioce. Gradska džamija je vremenom prošla kroz nekoliko faza obnove i rekonstrukcije, a današnji izgled rezultat je pažljivih restauracija koje su sačuvale njen autentični karakter.
Unutrašnjost džamije posebno je impresivna. Prostorija za molitvu odiše spokojem, a pažljivo izrađeni ukrasi i detalji na mihrabu i minberu svjedoče o bogatom kulturnom naslijeđu. Međutim, jedan od najupečatljivijih elemenata interijera je veliki luster.
U sredini džamije nalazi se prelijepi luster u kojem su nekada bile čaše sa uljem, a danas sijalice. Luster je u Cazin poslao, ni manje ni više, nego austrougarski car Franjo Josip, čim je džamija napravljena 1880. godine.
Ovaj značajan historijski detalj daje dodatnu vrijednost džamiji i njenom interijeru. Luster, poklonjen krajem 19. stoljeća, odražava važnost koju je Cazin imao u to vrijeme kao dio Austro-Ugarske Monarhije. Car Franjo Josip, poznat po svojoj politici suživota različitih naroda i religija, poklonio je luster kao gest poštovanja prema lokalnoj muslimanskoj zajednici. Danas, luster stoji kao simbol tog perioda, svjedočeći o historijskoj povezanosti različitih kultura na ovim prostorima.
U toku je renoviranje i rekonstrukcija unutrašnjeg dijela džamije kako nam je sam potvrdio Smajo ef. Šabić imam džamije.
Do sada je u uređenje džamije utrošeno oko 500.000 KM.
Gradska džamija u Cazinu prije rata bila je jedna od najvećih džamija u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da je u Cazinu petak pijačni dan, svi muslimani koji su u petak dolazili u Cazin na pijacu dolazili su i na džuma-namaz u Gradsku džamiju. Prema zapisima, ali i usmenim predajama, u njoj je klanjalo 2.000 ljudi. Da bi se ušlo u džamiju na džuma-namaz, moralo se, prema usmenom predanju, doći bar sat ranije. Munara je prolazila kroz mekteb da bi kamena munara bila izgrađena 1924., a njen arhitekt bio je Talijan J. Missoni. Munara je visoka 31 metar.
