Držeći u zagrljaju prostrana područja po bezvremenskoj ljepoti na daleko znanih planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine čijim središtem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoistočnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najveće glečersko jezero u BiH.
Nisu zabilježeni posjetioci Blidinju na koje smjenjivanje jedinstvenih prizora ravničarskog Dugog polja i okolnih planinskih vrhova, uz kristalno čistu vodu Blidinjskog jezera, nisu ostavili intenzivan utisak. Područje je to nedirnute prirode koje nudi sve – šumske krajolike, pašnjake, jezero, više od desetak izvora vode, kao i nebrojene planinske biljke po koje dolaze mnogi berači vjerujući u njihovu neprikosnovenu ljekovitost.
No, pored jedinstvenog prirodnog pečata, Blidinje karakterišu i bogata arheološka nalazišta. Najveću pažnju privlači nekoliko nekropola sa 171 srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom stećkom, a najveća i najočuvanija od njih je u Dugom polju koja broji oko 70 stećaka.
Upravo zbog tih brojnih specifičnosti Park prirode Blidinje uvršten je na Tentativnu listu UNESCO-a te se očekuje u narednom periodu ulazak u fazu izrade Nominacionog fajla i ostalih dokumenata u cilju njegovog uvrštavanja na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a.
Ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu navodi da park Blidinje geološki odlikuju karbonatne naslage nastale u sedimentnom sastavu mezozoika prije 180 miliona godina. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije – planinski masiv Čvrsnice (2.228 m) znan i kao krov Hercegovine, planinski masiv Vrana (2.074 m), gorski greben zapadne Čabulje (1.776 m) i udolina Dugog polja.
Područje Blidinja, ističe Kutle, smješteno je u središnjem dijelu BiH i omeđeno sa sjevera, istoka i juga s tri najdublja kanjona u Evropi, od kojih kanjon Drežanke predstavlja jedinstven mezozoiski profil. Krajolikom dominira glečersko jezero Blidinje pozicionirano na 1.184 metra nadmorske visine. U sjeveroistočnom dijelu polja je Brčanjska rječica, koja tu ima izvor i ponor.
– Park Blidinje prostire se na 350 km² kao zaštićeno područje Park prirode, u skladu s propisima IUCN Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju koja radi na očuvanju vrsta i izgradnji funkcionalnog sistema zaštićenih područja. Da je Blidinje zanimljiv prostor za zaštitu govore podaci da je 1890. austrijski geodet Philip Balif kotirao Blidinje, a 1936. Hrvatsko planinarsko društvo “Bjelašnica” vrh “Vilinac” na Čvrsnici za skijaški izlazak – ustvrdio je Kutle.
Blidinjski biser znan je po još jednom fenomenu – najveći je to u Evropi kompleks munike, bora koji je endemski za središnji i zapadni Balkan te južni dio Apeninskog poluotoka. I ne samo to, na njegovom području rastu čak četiri vrste bora, što Blidinje svrstava među jedinstvene zone u Evropi. To su, pored Munike, još Crni bor, Obični ili Bijeli bor te Klekovina, Planinski bor.
Pored Blidinjskog, ovaj Park prirode ima i nekoliko drugih jezera – Čvrsničko (1.710 mnv), Ledeno (1.850 mnv), Jezerine (1.350 mnv) i Crepulja (1.560 mnv).
Kutle podvlači da blidinjsko područje daje čak 40 posto vode Neretvi, Radobolji, Drežanki, Lištici i Trebižatu. Poznato je kao “zračna banja” i antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima zbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju može donijeti oporavak.
Brojan je biljni i životinjski svijet koji obitava na ovom području, čineći ga time još bogatijim i raznovrsnijim. Od biljnih vrsta u Parku se posebno izdvaja Hendel-Macetijeva mišjakinjica, stenoendem. Posebno je to bogatstvo jer stenoendemi ili strogi endemi usko su lokalizovani na manja područja, kao što je jedan planinski vijenac, kanjon ili grupa ostrva.
Tu su i brojne endemske vrste, među kojima su i Frajnov karanfil, Prenjska oštrica, Hercegovački zvončić, Kitjabelov jaglac, Kovrčava sirištara, Dinarski encijan, Apeninski petoprst, Travnatolisna mišjakinjica, Fresnica, Alpska medvjetka, Crvenkasti žednjak, Alpski vidoc. Također, Runolist ovdje raste na 1.118 mnv, što je novitet.
Zdravko Kutle podvlači da se Park može pohvaliti i s tri segmenta koji su zaštićeni kao geomorfološki spomenici prirode – već spomenuto jezero Blidinje, Hajdučka vrata na Čvrsnici i Mijatova pećina na Vran planini.
“Hajdučka vrata na vrhu Čvrsnice prirodni su fenomen od krečnjačke tvorevine koju je priroda napravila u obliku kamenih vrata iza kojih je provalija i strmina te su dobila ime po hajducima. Svim planinarima je to meka za slikanje, pogotovo inozemnim posjetiocima. Postala su simbolom Čvrsnice. Također, tu je i Mijatova pećina na Vranu, prostor gdje je obitovao i sakrivao se hajduk Mijat Tomić, poznat po djelovanju na prostoru Blidinja”, naglasio je Kutle.
Govoreći o turistima, Kutle ističe da Blidinje godišnje posjeti njih oko 100.000, a masovniji dolazak bilježi se od petka do nedelje. Najviše posjetitelja je iz BiH, a potom Hrvatske, Njemačke, Francuske, Italije, Turske i Dubaija.
“Na turiste najviše ostavljaju utisak masivi Čvrsnice i Vrana, Dugo polje i Blidinjsko jezero, kao i domaća hrana i klima. No, također i srdačnost stanovništva, ljekovito bilje te pitka voda sa 15-tak izvora u Parku”, podvukao je on.
Posjetioci Blidinja pored uživanja u ljepoti nedirnute prirode, mogu se zabaviti i nekim od brojnih sadržaja koje Park nudi, kao što su biciklizam, skijanje, jahanje, trke, najam qadova te raznovrsna ekološka hrana.
No, uprkos bogatom biodiverzitetu i raznovrsnoj turističkoj ponudi, Park prirode Blidinje ima brojne probleme u djelovanju, a najznačajniji od njih je nepostojanje zakona o Parku. Kutle podvlači da je prijedlog tog zakona već napravljen i upućen osnivačima, kantonima.
Zaštitu Parka osigurava Uprava poduzeća i tri ministarstva osnivača – Hercegovačko-neretvanskog, Kantona 10 i Zapadno-hercegovačkog kantona te Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
“Park ima kronični problem financijske prirode. Iz tog razloga broj uposlenih u Parku Blidinje pao je s maksimalnih 32 radnika 2000. godine na šest uposlenih. Zbog nedostatka kadrova ne činimo dovoljno na zaštiti, upravljanju resursima, zaštiti divljači te povlačenju sredstava po raspisanim tenderima”, upozorio je ravnatelj Parka prirode Blidinje.
Značajan problem predstavlja i što šumarije iz sva tri kantona nisu pod ingerencijom Uprave parka, te ona ni nema nadležnost za rješavanje problema sa sječom, zaštitom, požarima i njihovim gašenjem.
“Park je imao veliki problem sa divljom gradnjom, što je sada gotovo zaustavljeno. To i krivolov se nastoje zaustaviti uvođenjem policijske postaje. Ako bude usvojen Zakon o PP Blidinje u ovoj godini moći ćemo povećati broj uposlenih i rendžere te riješiti nelegalne deponije i prikupljanja smeća”, zaključio je Kutle.
U planu je ove godine i otvaranje upravne zgrade sa smještajnim kapacitetom, restoranom i dvoranom za seminare te dovođenje tehničke vode u objekte na skijalištu i za omogućavanje zasnježivanja staza.
Uprkos brojnim problemima, Zdravko Kutle se nada da će uz planirane promjene Park prirode Blidinje u narednim godinama biti nosilac turizma u regiji.
Foto: Fena/Dron.ba