Premijera filma Avde Huseinovića: Volio bih da niko ne snima ovakve filmove

Podijelite ovaj članak:

U prepunoj multimedijalnoj sali sarajevske Općine Novi Grad večeras (22.06.2023.) je održana premjera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića „Kalinovik, više od zločina“ . Po riječima autora film je nastao je produkciji Udruženja „Pravda“ povodom obilježavanja 31.godišnjice ratnih zločina nad Bošnjacima u Kalinoviku.

U filmu kroz autentične video snimke, raspoloživu dokumentaciju i svjedočenja živih svjedoka, prezentujemo mnoštvo nepoznatih detalja i činjenica o dešavanjima na području Kalinovika, rekao je Avdo Huseinović u svom obraćanju. Film počinjemo sa ratnim generalom Ratkom Mladićem. Zanimljivo je to da čovjek koji je rođen u tom malom mjestu u podnožju Treskavice, kao glavnokomandujući svih srpskih jedinica tokom agresije na BiH 1992.-1995. godine, nije spasio ni jednog svog školskog druga, komšiju, prijatelja, poznanika. A u Kalinoviku su se svi ljudi dobro poznavali. Čak znamo da su članov i njegove porodice spašavani u Drugom svjetskom ratu, da su ih Bošnjaci Kalinovika spašavali. Hitler, to najveće zlo u historiji čovječanstva, imao je slučajeva gdje je spašavao neke Jevreje, sa kojima je ranije službovao ili odrastao, a Mladić, nasuprot njemu, nije poštedio ni jednu jedinu osobu u svom rodnom gradu. Glavnina ubistava je ustvari i krenula nakon 14. jula kada je, njegovom odlukom, formirana Operativna grupa Podrinje u sastavu Hercegovačko-Neretvanskog korpusa 14.jula 1992. godine i njena komanda smještena u Kalinovik. Tad je veći dio jedinica sa područja Gornjeg Podrinja i Istočne Hercegovine stavljen pod komandu te Operativne grupe i onda će, početkom avgusta, krenuti najveći val zločina kada su desetine ljudi ubijene u nekoliko dana. I njegov prvi pratilac šef obezbjeđenja Branislav Puhalo iz sela Jelašica kod Kalinovika mogao je a nije zaštitio ni jednog svog komšiju ili prijatelja iz djetinjstva a cijeli život je proveo u ovom selu i družio se sa Bošnjacima.

Film je hronoološki obradio sve važne događaje na području Opštine Kalinovik. Zanmimljiva je, recimo, situacija da je u avgustu 1992. godine desetak vojnika iz Srbije, pripadnika Specijalnih jedinica Državne bezbjednosti Srbije poginulo nedaleko od Kalinovika u napadu na Armiju Republike Bosne i Hercegovine u rejonu Ljute. Tad su srpski oficiri iz Kalinovika natjerali Bošnjakinje, koje su bile prinudno zatočene u Osnovnoj školi u Kalinoviku, da iz te zone izvlače poginule srbijanske vojnike a za taoce su im ostavljali članove porodica najčešće malodobnu djecu.I ono što je možda zanimljivo za Kalinovik, a malo se zna o tome, da su kroz logore u Kalinoviku prošli ljudi sa više opština, ne samo domicilno iz Kalinovika, nego i sa područja Foče, Nevesinja, Gacka, Trnova…

Na području Opštine Kalinovik, na lokalitetu Dobro polje nalazi se i najudaljenija lokacija gdje su ubijene žrtve genocida iz Sigurne zone UN-a Srebrenica. Naime 1995. godine u julu jedna grupa srebreničkih muškaraca je dovedena na područje Kalinovika i ubijena na Dobrom polju. To se odvijalo paralelno u vrijeme kada su zloglasni „Škorpioni“ Službe državne bezbjednosti Srbije mučki ubijali one mladiće u Godinjskim barama kod Tnova. Logor u Osnovnoj školi “Miladin Radojević” u Kalinoviku, logor Barutni magacin, prevoj Rogoj, Mehka brda, Tuzlakova štala u Ratinama i Tuneli u Miljevini su lokaliteti koji simboliziraju jedne od najtežih zločina na tlu Bosne i Hercegovine i po monstruoznosti se mogu nazvati, zločinima koji su više od zločina. Volio bih da nikada više ne bude zločina i genocida nad Bošnjacima i da niko ne snima ovakve filmove.

Pored autora prisutnima su se obratili i Taib Delalić, jedan od pomoćnika Načelnika sarajevske Općine Novi Grad i Samir Vranović, predsjednik Udruženja „Istina-Kalinovik ’92“. Govorili su o potrebi stvaranja ovakvih filmova kojima bi ostala trajno zapisana istina o golgoti kroz koju smo prolazili tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine.

– Mi smo kratke pameti, isatako je Taib Delalić. Brzo zaboravljamo ono što nm se dešavaloi. Otuda trebaju da nas neki poput Avde Huseinovića podstiču da malo više pamtimo ono šta su nam radile dojučerašnje komšije.

– Više hiljada ljudi je na svojim plećima, ničim izazvano, osjetilo bijes i zlobu svojih pijatelja i poznanika te je moralo napustiti svoj dom i otići u izbjeglištvo, rekao je Samir Vranović. Na području Općine Kalinovik, tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu prinudno su zatočene i ubijene 122 osobe bošnjačke nacionalnosti. Do sada smo pronašli i identifikovali posmrtne ostatke 80 ubijenih, dok se za još 42, za koje znnamo da su ubijeni, traga. Mi jednostavno ne smijemo zaboraviti ono šta nam se dešavalo. Ako to učinimo slično ć nam se ponoviti u vremenu pred nama.

Premijeru je, vrlo znalački, moderirao Alija Gluhović.

Bošnjaci.net

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments

[…] Premijera filma Avde Huseinovića: Volio bih da niko ne snima ovakve filmove […]

1
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x