Primjer iz Prijedora nije usamljen: Zašto se falsificiraju i zloupotrebljavaju slike i fotografije

Primjer iz Prijedora nije usamljen: Zašto se falsificiraju i zloupotrebljavaju slike i fotografije

Vizualna manipulacija ima poseban utjecaj na publiku, jer stvara efekta dokaza i čini manipuliranu priču uvjerljivijom sa zainteresiranom stranom koja nas pokušava uvjeriti u njenu autentičnost.

Falsificiranje historije je jedan od rasprostranjenih propagandnih metoda kada zainteresirana strana u cilju postizanja političkih ciljeva negira historijske činjenice i revidira prošlost. U tom cilju, historijski dokumenti, statistike i izvori se falsificiraju, dok se upitni izvori predstavljaju kao legitimni. Ciljevi manipuliranja historijom su uglavnom politički – mobilizacija javnosti, stvaranje imidža neprijatelja, demonizacija protivnika, stvaranje iluzije moći i dr. Akademici ovu metodu nazivaju “negacijom, “prekrajanjem” i “revizionizmom”.

Obilježavanje progona Srba iz takozvane Republike Srpske Krajine u Prijedoru bilo je mjesto gdje smo jasno mogli svjedočiti falsificiranju historije. Prvo nejasno je zašto baš Prijedor, mjesto simbol stradanja Bošnjaka i Hrvata. Drugo, zašto je kao light motiv protjerivanja Srba korištena fotografija iz Žepe, snimljena tokom protjerivanja i stradanja Bošnjaka iz “zaštićene zone Žepa”, koju su trebale, a nisu štititi snage UN-a.

Plagiranje u svrhe prikazivanja stradanja nije nova pojava. Poznata slika Uroša Predića “Kosovska djevojka” plagijat je iz 1919. godine. Nastala je na osnovu trideset godina ranije naslikane slike “Sestre s Vučjeg dola” Ferda Kikereca.

Druga slika Uroša Predića “Siroče na majčinom grobu” poslužila je mnogo kasnije kao prikaz. Slika je u formi reprinta objavljena tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu uz opis da navodno prikazuje Skelane i dječaka čiju su rodbinu pobili muslimani.

Treći primjer bila bi fotografija bosanskohercegovačkog fotografa Damira Šogolja objavljena na naslovnici uglednog magazina Times, a prikazuje progon Albanaca na Kosovu i majku koja nosi bebu. Ovu fotografiju u svoje propagandne svrhe koristili su Rusi.

Ni fotografija prikazana nastala tokom protjerivanja Bošnjaka Žepe nije zloupotrebljena prvi put u Prijedoru. Naime, istu fotografiju “koristio” je srbijanski Telegraf 2020. godine, a povod je isti kao i onaj u Prijedoru. Upotrijebljena je kao prikaz protjerivanja Srba u tokom “Oluje”.

Postoji i niz drugi primjera, ali poruka je jasna.

Zašto se baš zloupotrebljavaju slike i fotografije?

Vizualna manipulacija ima poseban utjecaj na publiku, jer stvara efekta dokaza i čini manipuliranu priču uvjerljivijom sa zainteresiranom stranom koja nas pokušava uvjeriti u njenu autentičnost. Većina ljudi interpretira pružene informacije prema svojim predispozicijama, bez kritičkog pristupa.

Za kritičko vrednovanje pruženog vizualnog materijala i pratećih informacija, važno je biti svjestan rasprostranjenih oblika vizualne manipulacije, kao i alata za njihovu provjeru.

Faris Marukić/Politicki.ba