Jednostavno smo obesmislili sve procedure i konkurse, nemamo više šta pričati o sprečavanju sukoba interesa i kvalifikacijama kandidata, ističe Korajlić.
Politički akteri u Bosni i Hercegovini su obesmislili sve što im je došlo pod ruku. U ovoj zemlji je postalo prirodno da predsjednik jedne političke stranke kaže javno, bez imalo suzdržavanja, da određena direktorska pozicija u nekom javnom preduzeću pripada stranci kojom on rukovodi.
Sve što je u normalnom svijetu besmisleno i protuzakonito ovdje je postalo norma i pravilo. Tako su samoprozvane elite u praksu uvele i to da se na direktorske pozicije u javnim preduzećima za koje postoje konkursi pri zapošljavanju imenuju stranačke osobe.
To se desilo i ovaj put u priči oko imenovanja direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Konkursi kao paravan za međustranački dogovor
“Indirektni porezi pripadaju našoj strani i mi ćemo imenovati nekoga. Za sada još nismo donijeli odluku, a naravno da je Zoran Tegeltija jedan od najozbiljnijih i najstručnijih ljudi iz te sfere. Treba da prvo razgovaramo s njim da vidimo da li on to hoće ili neće. Ništa još nije dogovoreno, vidjet ćemo”, kazao je Dodik početkom februara ove godine.
Nekoliko dana kasnije, u intervjuu za Buku, predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić će kazati da stranke SDP, NiP i Naša stranka neće odustati od direktorske pozicije UIO BiH.
“Što se tiče UIO, predstavnici SDP BiH su od prvih pregovora jasno artikulisali stav da ova pozicija treba pripasti probosanskom bloku i sada mislimo isto. Nastavićemo razgovarati o ovom pitanju, a smatram i da su argumenti na našoj strani. Kadrovska rješenja još nismo razmatrali, ali mogu reći da imamo više kvalitetnih eksperata koji bi radili dobar posao na tom mjestu”, rekao je Nikšić.
No, da li će osoba koja dođe na poziciju direktora jedne javne institucije biti kvalitetan ekspert nije bitno, bitno je samo da visokopozicionirani stranački dužnosnik pokaže prstom na instituciju.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, kaže da je jednostavno objašnjenje imenovanja na ovakve ključne pozicije.
“Rukovodstvo ključnih institucija i agencija na državnom nivou se svodi apsolutno samo na međustranački ili unutarstranački dogovor u odnosu na to kome je red da pripadne određena pozicija. I apsolutno bilo kakve druge procedure, vezano za javne konkurse, vezano za ispunjavanje uslova i sve ostalo su samo tu da pokriju prethodno uspostavljeni dogovor. I to smo viđali ranije na primjeru apsolutno svih institucija i agencija na nivou Bosne i Hercegovine, ali i na drugim nivoima. Sve ovo se dešava bez obzira na kvalitet kandidata na konkursu, bez obzira na prethodne kvalifikacije i položaj”, ističe za Buku Korajlić.
Iluzija postojanja konkurencije i kriterija za izbor
Ekonomski stručnjak Igor Gavran za Buku je objasnio ulogu konkursa u javnim institucijama, pa i u slučaju Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Konkursi u javnom sektoru već decenijama uglavnom ne služe ničemu osim da neka komisija naplati dnevnice ili druge naknade i da se stvori iluzija postojanja konkurencije i kriterija za izbor. Ni novi ni prethodni ni prvi direktor UIO BiH nije izabran zato sto je pametan i sposoban nego jer je tako politički dogovoreno i to isto vazi i za sve ostale javne pozicije bez ikakvih naznaka da se u budućnosti promijeni. Jedan od ključnih motiva bavljenja politikom i ulaska u vlast u BiH je upravo raspodjela pozicija i nema ničega novoga ni drugačijeg sada u odnosu na ranije. Nekada se dogodi da dogovoreni kandidati imaju potrebne kvalifikacije i iskustvo i potencijalno bi mogli biti i sposobni za tu funkciju ali to je uglavnom slučajnost i ni u kom smislu nije uticalo na izbor”, jasan je Gavran.
Korajlić podvlači kako je posebno zanimljiv današnji primjer imenovanja Zorana Tegeltije (SNSD) na poziciju direktora UIO BIH.
“Zoran Tegeltija je trenutno ministar u Vijeću ministara BiH i sa te pozicije prelazi na poziciju direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, što bi trebalo biti sporno s aspekta nespojivosti funkcija i sa strane potencijalnog sukoba interesa, ali to u ovom slučaju neće imati nikakav utjecaj na proces donošenja odluke. Iznad svega ovoga je opet međustranački i unutarstranački dogovor”, govori nam izvršna direktorica TI BiH.
Kao jedan od problema ona navodi i to što su zakoni poput onoga o ministarskim i vladinim imenovanjima okvirno postavljeni te konstatuje kako su takvi zakoni ostavili prostora političkim strankama da ne moraju uopšte izabrati najboljeg kandidata.
Izigravanje zakona i propisa
Ono što je posebno apsurdno u ovom slučaju jeste da se Zoran Tegeltija pojavljuje i kao čovjek koji raspisuje konkurs, koji se na njega i prijavljuje i koji na kraju bude izabran.
Naime, konkurs za direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH raspisuje Upravni odbor ove institucije.
Na čelu Upravnog odbora je po automatizmu državni ministar finansija, a u UO još sjede i entitetski ministri finansija, te po jedan ekspert iz Vijeća ministara i dva entiteta.
Dakle, kao predsjedavajući Upravnog odbora UIO BiH Tegeltija je bio u ulozi osobe koja raspisuje konkurs, a potom se na isti prijavio kao kandidat.
Na konkursu su ga birali ostali članovi Upravnog odbora, odnosno njegove kolege.
“Upravo to je najspornije u svemu. Ali, ovo nije jedina situacija gdje gledamo da ljudi iz Upravnog odbora ulaze na mjesta direktora. Imali smo i ranije za neka javna preduzeća i ključne institucije slične situacije. Ovdje imamo i dodatno situaciju gdje osoba koja obavlja funkciju ministra u Vijeću ministara koje donosi odluke i na kraju bude imenovana od istog Vijeća ministara. Jednostavno smo obesmislili sve procedure, ljudi prelaze sa mjesta zastupnika u Parlamentu na mjesto direktora javnog preduzeća, ili sa mjesta ministra na isto, bez obzira na to šta Zakon propisuje i da li postoji neka ograničenja. Nažalost, i ta ograničenja koja postoje, kod nas se na vrlo vješt način izigravaju tako što će se to podvesti pod neka druga objašnjenja i slično. Nemamo o čemu više govoriti kada je riječ o osiguranju sprečavanja sukoba interesa, kvalifikacijama ili bilo čemu drugom. Zna se na kraju da je sve odluka, koalicije i stranke”, naglašava Korajlić.
I naravno, opet će za nekoliko dana predsjednici stranaka SNSD-a, SDP-a i ostalih koje čine Vijeće ministara da nam nastave priču o tome kako su oni za evropske integracije BiH, a paralelno će i dalje da ignorišu 14 prioriteta Evropske komisije među kojim je i depolitizacija javnih preduzeća i institucija.
Dakle, jasno je da nismo dobili nikakve promjene već samo nastavak izigravanja propisa i privid demokratije.
Kandidati nikada nisu saznali ocjene
O tome koliko je konkurs za direktora UIO BiH bio farsa najbolje je potvrdio i jedan od kandidata koji su se prijavili na konkurs.
Naime, Dževad Nekić, generalni revizor institucija FBiH kazao nam je ranije da kandidati uopšte nisu dobili rezultate konkurse, niti znaju kako su ocijenjeni.
“Sa rezultatima provedenog intervjua upoznat sam iz medija kao i svi građani, nikada nisam dobio zvaničnu informaciju od komisije koja je provodila proceduru (Upravni odbor UIO). Imajući u vidu sva dešavanja i skepticizam u cjelokupan proces, 26.04.2023. godine Komisiji sam podnio Zahtjev za pristup informacijama za uvid u Poslovnik o radu komisije, kriterije za ocjenjivanje i rang listu kandidata. Dana 27.04.2023. godine predsjednica komisije Jelka Milićević pismeno me obavijestila da je svu dokumentaciju u vezi sa konkursom kao i moj Zahtjev dostavljen Vijeću ministara BiH. Očekujem odgovor radi preduzimanja i pokretanja sljedećih aktivnosti”, istakao je Nekić u intervjuu za Buku”, uz konstataciju da je na sceni zakon sile a ne sila zakona.
“Direktor UIO nije politička funkcija te ovakve aktivnosti koje su provedene u tom smjeru da se zaista izabere već unaprijed određena osoba ukazuju na visoku političku korupciju svih sudionika. Ovakvim odnosom i ponašanjem nenormalno je postalo normalno jer su važniji politički izvršioci nego zakoni i vladavina prava, dakle, na sceni je zakon sile a ne sila zakona”, zaključio je Nekić, piše Buka.