Učite djecu u dijaspori maternji jezik od malih nogu kroz igru, poruka je „radionice“ za djecu i voditeljice mr. Amele Isanović, u bh. udruženju „Bosanska krajina“ Malmö, u organizaciji NBV-a.
Tko nije prisustvovao „pedagoškoj radionici“ u bh. udruženju „Bosanska krajina“ Malmö pokajaće se, više od 30 djece uglavnom predškolskog uzrasta i skoro duplo toliko roditelja, oko 70 osoba, uživali su u uzornom udruženju „Bosanska krajina“ u trosatnom druženju u subotu 18. februara 2023.
Organizatori su bili bh. savezi u Švedskoj okupljeni uz projekt ”Maternji jezik i dvojezičnost” na čelu s koordinatoricom Azrom Jelačić, u organizaciji Trezvenjačkog obrazovnog saveza Švedske.
(NBV) na čelu sa Mahirom Spahićem, poslovni programer, sve je realizirala veoma agilna i uspješna voditeljica „radionice“ Zvorničanka mr. Amela Isanović iz Göteborga, a domaćin je bila predsjednica „Bosanske krajine“, jednog od najvećih i najorganiziranijih bh. udruženja u Švedskoj Nisveta Cerić.
Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se 21. februara svake godine u cijelom svijetu, radionica u „Bosanskoj krajini“ bila je izvanredan uvod u tu proslavu, a djeca i roditelji su uživo bili 180 minuta u radionici koje će se sjećati cijeli život.
Jezik je domovina
O bosanskom jeziku tako nadahnuto je govorila i pjevala („Oj djevojko đinđo moja“) mr. Amela (rođ. Džinić) Isanović, da su i mala djeca, predškolskog uzrasta slušala da se „muha nije čula“, a kad su se razigrali i raspjevali, dječija graja čula se do BiH, „Bosanska krajina“ uistinu je bila BiH u malom.
Uz melodičnu priču i ljubav za BiH i bosanski jezik, govoreći o bh. historiji, mr. Isić je znalački koristila aplikacije na velikom platnu i izreke znanih o jeziku, kao ona Ive Andrića: „ Jezik je živa
snaga sa kojom je živa vazda ne samo kultura jednog naroda, nego i njegovo poštovanje“ pa onda izjave Bernarda Showa, Josefa Weinhbera, Alekse Šantića i drugih.
Još iz 10. stoljeća potiče Humačka ploča, dokument koji svjedoči o mileniju bosanskog jezika, najstariji pisani spomenik napisan je bosančicom i zove se Povelja Kulina bana iz 1189. godine, kada je Europa imala uniju na Balkanu, kada su veće države bile Ugarska i Bosna te kada nisu postojale ni Hrvatska ni Srbija.
Bosna milenijska država
Tokom historije BiH, koja je milenijska država (više hiljadu godina), uzeli su sve pa i jezik, mada je u njoj postojala bosančica, najstarije pismo na Balkanu. Tako se desilo da su nam oteli bosanski, a uveli srpsko/hrvatski od 1907-1991., koji se upotrebljavao samo u BiH. Poslušjte samo „Eminu“ Alekse Šantića, čut ćete umiljate bosanske riječi koje ne postoje ni u srpskom ni u hrvatskom jeziku.
U BiH po popisu iz 2013. godine postoji više od 50.000 građana koji nisu Bošnjaci, a izjasnili su se da im je maternji jezik bosanski!
Lijepe riječi milina na bosanskom
Ili poslušajte bosanske riječi: duša, bolan, bihuzur, rahatluk, uhljup, bilmez, takmak, „pljunuti babo“, mamipara,, papak, pile, čaršija, did (glavni crkve bosanske), ćuta (lijepa djevojka), okahariti se …
Bogatstvo jezika znači identitet bh. naroda, bez jezika ne postojimo, trebamo ga njegovati u dijaspori.
Sve te podatke stručno je iznijela mr. Amela Isanović, kazavši kako više turcizama ima u srpskom nego u bosanskom jeziku te da je kultura bogatstvo kao i naše razlike na Balkanu, koje treba čuvati.
– Jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja, to je spona između roditelja i djeteta, spona među članovima porodice, ali i naš prozor u svijet, to je način na koji doživljavamo svijet oko sebe, ali i
najbolje sredstvo izražavanja. Igra u svemu tome je spoznajni put koji je sastavni dio života. To dvoje ako spojimo rezultati će biti fantastični i obećat će i opstanak nas kao bh. zajednice.
Radionica bosanskih riječi, izrata, pjesme i glume
Sve je to kroz igru i zabavu prikazano tokom trosatne radionice sa djecom i njihovim roditeljima u „Bosanskoj krajini“, uživala su i učila vesela i zadovoljna djeca, uglavnom predškolskog uzrasta, a s
njima i prezadovoljni roditelji: Zajedno učimo naš maternji, bosanski jezik na sjeveru Evrope!
Djeca svijet posmatraju kao zabavu, prostor za istraživanje i igru, za razliku od odraslih koji su opterećeni stereotipima koji sputavaju kreativnost, istakla je mr. Amela Isanović, autorica priručnika za igranje, koji je samo dio bogatog programa koji je Isanović prezentirala u svom inspirativnom programu učenja bosanskog kroz igru i zabavu u „Bosanskoj krajini“ u Malmöu.
Workshop – kreativne aktivnosti za djecu i odrasle
Zvanični naziv: Workshop – kreativne aktivnosti za djecu i odrasle, sve uz prezentacija priručnika za igranje „Učimo, ne – igramo se“. Ovaj program je realizovan u organizaciji Trezvenjačkog obrazovnog saveza – NBV, u saradnji sa bh. članicama (medlemsorganisacion), u čemu značajnu ulogu ima i
Savez bh. udruženja u Švedskoj.
Međunarodni dan maternjeg jezika
Svake godine se obilježava 21. april – Međunarodni dan maternjeg jezika, ova „pedagoška radionica“ samo je uvod u manifestacije koje tek traba da se održe širom Švedske u bh. udruženjima.
Podstiče se i ideja otvaranja novih bosanskih dopunskih škola u bh. udruženjima, ali i organiziranje bh. roditelja da im djeca uče bosanski jezik u švedskim školama, svugdje tamo gdje ima najmanje petero i više djece iz Bosne i Hecegovine koja žele da uče bosanski jezik, što je zakonska mogućnost u švedskim osnovnim školama.
Azra Jelačić koordinator projekta „Maternji jezik i dvojezičnost“
– Akrtivnosti bh. organizacija i NBV-a, ”Maternji jezik i dvojezičnost” se nastavljaju i u 2023. godini. U Malmöu održan fantastičan susret sa više od 30 djece, koja su se sa roditeljima okupila u prostorijama bh. udruženja ”Bosanska krajina”, da bi se družili sa Amelom Isanović: mr. bosanskog jezika,
pedagog, pisac i lutkar. Isanović kroz svoje kreativne ideje inspiriše na jednostavan način, tako da sa našom djecom, porijeklom iz BiH, možemo komunicirati na bosanskom jeziku, odnosno učiti djecu
kroz igru i zabavu maternji jezik, koji je dio njihovog identiteta. Isanović je i autor priručnika za igranje na bosanskom jeziku i prezentirala je nekoliko ideja na susretu u Malmö, koji je samo početak serije susreta u Švedskoj. Pokušat ćemo da inspirišemo djecu da koriste bosanski jezik uživo i ujedno ga uče
bez ekrana i tehnike, potrebni su vrijeme i kreativnost, koji su se kroz seminar pokazali jako uspješni.
Mr. Amela Isanović (rođ. Džinić), voditelj radionice i ”predavač”
– Vrlo sam obradovana odzivom i organizacijom koju smo imali u „Bosanskoj krajini“ Malmö. Raduje činjenica da su aktivno, razigrano i vrlo zainteresirano učestvovale kompletne porodice. Veseli me da
naši mladi roditelji imaju želju, namjeru, cilj i sve drugo da djeca uče i njeguju bosanski jezik. Ja samo podrgrijah tu njihovu želju prijedlozima, iskustvom, igrom i knjigom. Osim toga vidjelo se da su nam aktivnosti i knjige poput ove neophodne, roditelji su imali mnogo pitanja, tražili pomoć, ideju više.
Ipak, ono što je najbitnije, bosanski jezik je važna komponenta identiteta i bez njega nema ni udruženja, ni nasljeđivanja, samim tim ni budućnosti jednog naroda, u ovom slučaju nas iz BiH.
Mr. Amela Isanović je rođena u Zvorniku 1973, prosvjetni radnik, 1996. završila je Pedagošku akademiju, odsjek bosanski jezik, 2011. završila je Filozofski fakultet, a 2013. stekla titulu magistrice
bosanskog jezika u oblasti povijesti bosanskog jezika. Isić je edukator, trener interaktivnih tehnika podučavanja, lutkar i autor brojnih lutaka i lutkarskih tekstova. Lutkarstvom se bavi od 2003., rad je krunisan kroz knjige „Lutka moga djetinjstva“ i „Lutka u nastavi“, autor je i priručnike za nastavnike „Pripreme s primjenom interaktivnih tehnika rada“ i „Učimo? ma, ne – igramo se!“. Književnica je i dobitnica nagrada za priče, objavljene u zbirci „Pamti stope“, rezultat višegodišnjeg istraživanja bh. povijesti i velikana BiH. Nastavnica je bosanskog jezika od 2016. pri Jezičkom centru u Göteborgu.
Mahir Spahić, poslovni programer (verksamhetsutväcklare) NBV
– Bio je ovo puni pogodak, Trezvenjački obrazovni savez čini sve da bude što više korisnih aktivnosti djece i mladih, kao i odraslih, koji se okupljaju na različitim pozitivnim interesovanjima. Učenje
maternjeg jezika, u ovom slučaju bosanskog, od izuzetnog je značaja, jer se time jača identitet mladih, djece i omladine, koja su kroz poznavanje više jezika korisnija jer se bolje integrišu u švedsko društvo: Bosansi i Hercegovci su primjer dobre integracije u Švedskoj i NBV to podržava kroz različite aktivnosti. ”Bosanska krajina” je zlatni primjer kako jedno bh. udruženje djeluje u Švedskoj.
Nisveta Cerić, predsjednica ”Bosanske krajine”
– Zaista je ovo bila korisna i nadasve poučna i prava vaspitnoobrazovna manifestacija. Mi u ”Bosanskoj krajini” činimo sve da okupimo prije svega djecu i omladinu, time i njihove roditelje i da oni u našem bh. udruženju imaju različite korisne i što masovnije aktivnosti. ”Bosanska krajina” trenutno ima više od 700 aktivnih i registriranih članova, od čega djeca i omladina čine više od dvije trećine ili više od 65 posto članstva, čime smo ponosni. Obezbijedili smo djeci i roditeljima i danas sokove i kolače, u pripremi su učestovale članice našeg Aktiva žena, a uključeni su djeca i mladi iz svih drugih sekcija. Na ovaj način činimo sve da imamo što više različitih aktivnosti prije svega djece i omladine i u tom kontekstu puno nam znači podrška koju nam pruža Trezvenjački obrazovni savez NBV u Malmöu.
U toku je pisanje i izrada monografije ”Bosanska krajina Malmö”, koja zorno govori o tri decenije od inicijative za osnivanje „Bosanske krajine“, njenom djelovanju i uspjesima te koja može biti primjer uspješnog djelovanja jednog udruženja u Švedskoj, time i „mustra“ ostalim udruženjima u Malmöu te zato imamo i punu podršku NBV-a Skåne regije i Malmöa, koja bi trebala izaći krajem 2023. godine.
Piše: Fikret Tufek, BHRF Press