Krastavac (lat. Cucumis sativus) pripada istoj biljnoj porodici kao bundeva, tikvica, dinja i lubenica.
Sa znanstvenog stajališta on spada u voće poput rajčice, ali se u svakodnevnom govoru naziva povrćem, pa ćemo se i mi služiti tim terminom.
Krastavac je prvi put uzgojen u Indiji prije 4.000 godina. Zatim se proširio prema zapadu u Babilon, Grčku, Rim i Ameriku te prema istoku u Kinu. Danas se uzgaja gotovo svugdje na svijetu. Uzgoj krastavaca obuhvaća dva tipa plodova.
To su salatni krastavci namijenjeni za svježu upotrebu, te kiseli krastavci koji se uzgajaju za proces kiseljenja. Salatni krastavci su veći i deblje kore, dok su kiseli manji i tanke kore, a obje vrste donose jednake dobrobiti.
Riznica zdravih fitonutrijenata
Za razliku od drugog povrća svojstva krastavca do nedavno nisu imala zasluženu pozornost.
To se vremenom sve više mijenja jer je riječ o biljci koja pruža jedinstvenu kombinaciju ljekovitih sastojaka.
Zahvaljujući fitonutrijentima krastavac ima jedinstvena antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva.
Krastavac uključuje tri skupine fitonutrijenata:
- flavonoide (apigenin, luteolin, kvercetin, kempferol)
- lignane (pinorezinol, laricirezinol, sekoizolaricirezinol)
- triterpene (kukurbitacin A, B, C i D)
Fitonutrijenti iz krastavca ključni su za antioksidativna i protuupalna svojstva ove izvanredne namirnice.
Oni pospješuju vaše zdravlje u kombinaciji s tradicionalnim antioksidansima poput vitamina C, beta-karotena ili mangana, koji su također prisutni u krastavcu.
Danas znamo da krastavac sadrži laricirezinol, pinorezinol i sekoizolaricirezinol – biljne polifenole poznate kao lignani.
Ta su tri lignana predmet istraživanja u sklopu liječenja kardiovaskularnih bolesti i nekih tipova raka, poput raka dojke, maternice, jajnika i prostate.
Ljekovita svojstva krastavaca
1. Pomažu zdravlju srca
Krastavci sadrže 152 mg kalija po šalici, minerala koji snižava visoki krvni tlak.
Viši unos tog minerala značajno smanjuje rizik od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Istraživanja su pokazala da manje od 2 % odraslih ljudi konzumira preporučenu dnevnu dozu kalija od 4.700 mg.
Stoga su krastavci odličan način za povećavanje unosa ovog elementa u organizam.
2. Djeluju protuupalno
Svježi ekstrakti krastavaca posjeduju antiupalna svojstva.
Krastavci ublažavaju upalne procese u tijelu tako što suzbijaju djelovanje upalnih enzima poput ciklooksigenaze 2.
3. Ublažavaju bol
Protuupalni spojevi flavonoidi i tanini u krastavcima sprečavaju oslobađanje slobodnih radikala i ublažavaju bol.
Kao što su pokazale studije, krastavac se tradicionalno koristi u liječenju glavobolja.
4. Hidratiziraju iznutra i izvana
Krastavci se sastoje od 95,2 % vode, što znači da 141 g krastavaca sadrži čak 132 ml vode.
To odgovara petini vašeg dnevnog unosa vode kroz hranu.
Postoji vrlo dobar razlog zašto se krastavci koriste u njezi kože.
U kozmetičkim proizvodima pokazali su se kao izvrsno sredstvo protiv bora, hidratizirajući i štiteći kožu od starenja.
Njegovi sastojci čiste slobodne radikale, poboljšavaju antioksidativni potencijal i sprečavaju pretjeranu proizvodnju ugljičnog oksida u situacijama rizičnima za zdravlje.
Sjemenke djeluju osvježavajuće i diuretički, a sok od krastavaca koristi se kao hranjivi tonik u losionima protiv akni.
5. Preveniraju neurološke bolesti
Protuupalni spoj fisetin prisutan je u krastavcima, jagodama i grožđu.
Smatra se da je važan za zdravlje mozga jer usporava starenje ganglija i pomaže pri očuvanju kognitivnih funkcija kod bolesnika od Alzheimera.
6. Smanjuju rizik od raka
Krastavci sadrže polifenole lignane koji smanjuju rizik od nekih tipova raka i kardiovaskularnih bolesti te biljne nutrijente kukurbitacine koji djeluju antikancerogeno.
Znanstvenici su utvrdili da aktivnost kukurbitacina može blokirati receptore za razvoj kancerogenih stanica, primjerice receptore JAK-STAT i MAPK.
7. Štite zdravlje kostiju
Krastavci su dobar izvor vitamina K.
Jedna šalica sadrži 22 % preporučene dnevne doze tog vitamina.
Vitamin K pospješuje apsorpciju kalcija u kostima.
Nužan je za zdravlje kostiju, a njegov nizak unos povećava rizik od prijeloma.
8. Pomažu kod mršavljenja
Krastavci su niskokalorično povrće. Imaju samo 16 kalorija po šalici te sadrže vlakna.
Namirnice koje obiluju vlaknima pomažu pri održavanju zdrave tjelesne težine.
9. Osvježavaju dah
Neugodan je zadah posljedica prisutnosti bakterija u usnoj šupljini.
Povrće bogato vodom i vlaknima poput krastavaca potiče proizvodnju sline koja ispire nakupljene bakterije i uklanja zadah.
Ujedno ima i antibakterijska svojstva kojima uništava dio mikroba.
10. Poboljšavaju probavu
Krastavci su bogati vodom, a njihova kora sadrži netopiva vlakna.
Voda i vlakna pomažu da hrana brže i lakše prođe probavnim traktom, sprečavajući tako zatvor.
Krastavci u službi ljepote
Iako se pulpa krastavca sastoji ponajviše od vode, ova biljka ima sjajna kozmetička svojstva.
Pulpa sadrži spojeve koji smiruju kožu, dok se u kori nalaze minerali koji jačaju tkiva.
Recept: Toner za kožu od krastavca
Ovo je krasan recept za blag i umirujući toner koji zateže kožu.
Pomoći će vam u danima kada vam je koža nakon buđenja malo neravna.
Sastojci:
- ½ sjeckanog krastavca
- 2 jušne žlice divljeg lješnjaka
- 2 jušne žlice vode
Priprema:
Izmiješajte dva sjeckana neoguljena krastavca s vodom i divljim lješnjakom.
Procijedite smjesu kroz finu cjediljku i pohranite u hladnjaku u čvrsto začepljenoj boci.
Trebala bi vam potrajati dvije do tri sedmice.
/Alternativa za vas/